Vjeronauka

Nastavni plan i program za IV razred srednje škole (2 sata)

RIJASET ISLAMSKE ZAJEDNICE U BOSNI I HERCEGOVINI

VJERSKOPROSVJETNA SLUŽBA

SARAJEVO

 

 

 

 

ISLAMSKA VJERONAUKA

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

IV RAZRED

SREDNJE ŠKOLE

(2 nastavna sata sedmično)

 

 

 

 

 

 

(Ovaj Nastavni plan i program Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je usvojio i propisao za upotrebu na 18. redovnoj sjednici održanoj u Sarajevu, 14.06.2006. godine, zaključak broj 2387/06 od 19.06.2006. godine)

 

 

 

 

 

 

 

Rukovodilac: Mr. Muharem Omerdić

 

 

 

Sarajevo, 2009.

 

 

 

 

 

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ISLAMSKE VJERONAUKE

ZA SREDNJU ŠKOLU

(2 sata sedmično)

 

Uvod

Nastavu islamske vjeronauke u srednjoj školi treba posmatrati dijelom općeg nastojanja za dosezanjem kvalitetnije škole u Bosni i Hercegovini. Naravno, davanje vjeronaučnog doprinosa ovakvom htijenju treba tumačiti prvenstveno odrazom svijesti o promijenjenoj prirodi kompetencija kojima mlad čovjek treba ovladati. Pomak od materijalnog, sadržajnog znanja ka metodičkim vještinama, umijeću rada u timu, odgovornosti za svoj dio timskog projekta, sposobnosti komuniciranja, intenziviranoj osjetljivosti za drugog i zajednicu, repozicionira položaj i mogućnosti nastave islamske vjeronauke u školi.

Pripadajuće vrijednosti islama su u školi dobile svoj ovovremeni kulturološki medij. Nastavni plan i program islamske vjeronauke za srednje škole dio je konstruiranja djelotvorne spone između islama kao konstituirajuće odrednice bošnjačkog bića i imponirajućeg kvaliteta njegovog življenja u našem dobu.

Nastavni plan i program islamske vjeronauke u srednjoj školi oblikovan je na temelju uvažavanja sljedećih, međusobno komplementarnih zahtjeva:

-         uvažavanje dosadašnjeg iskustva islamske vjeronauke u našoj srednjoj školi;

-         uspostavljanje prepoznavajuće niti s pozitivnim dometima prethodnih nastavnih planova i programa islamske vjeronauke;

-         uspostavljanje takvog pristupa planiranju i programiranju koji će respektirati savremene, djelotvorne didaktičke domete;

-         nastojanje da se koreliraju sadržaji islamske vjeronauke s drugim nastavnim predmetima;

-         afirmiranje interkulturalnog pristupa u kojem postoji prostor za upoznavanje i razvijanje svog identiteta, ali i upoznavanje i poštovanje drukčijeg.

 

Koncepcijski background

Nastavni plan i program kreiran je tako da odgovara razvojnim i religijskim potrebama mladog čovjeka kroz značajan formativni raspon srednje škole. Dominirajuća razvojno preokupirajuća pitanja podstiču otvoren, sistematičan, atraktivan odgovor iz uglova više islamskih znanosti. Didaktičku okosnicu Plana i programa čini razvojni kurikulumski pristup koji ostavlja značajan prostor nastavnikovoj stručnoj odluci o broju sati potrebnih za realizaciju pojedinog tematskog područja (uvažavajući sociogene i antropogene dimenzije učenikove životne sitnacije u konkretnoj sredini), djelotvornom definiranju najupečatljivijeg zadatka koji neki sadržaj može razviti, a koji ujedno predstavlja i dominirajući sloj pri vrednovanju ishoda učenja, odabiru metodičkog sistema koji će upotrijebiti).

Planom i programom je preciziran omjer u kojem je nastavniku ponuđen okvir, sistem, orijentir, odnosno koliko iziskuje nastavnikovo stručno promišljanje i samostalno odlučivanje (nastavnik kreira godišnji program primjeren konkretnoj sredini, opredjeljuje se za preciziranje metodičkih formulacija svojih nastavnih htijenja, a na temelju ponuđenog kategorijalnog sistema ciljeva).

Model izvedbenog kurikuluma kranje fleksibilno omogućava nastavniku da se odluči koliko nastavnih sati će "posvetiti" nekoj nastavnoj jedinici, kao i to da didaktički zahtjevniju nastavnu jedinicu upisuje više nastavnih sati, s tim da precizira samo fazu njene realizacije, konkretni projektni zadatak za učenike u kontinuitetu istraživačkog bavljenja tom nastavnom jedinicom.

Htijenje da se Plan i program kvalitetno didaktički oblikuje lišeno je ambicije preciziranja metodičke dimenzije. Didaktika osigurava nastavniku-praktičaru kategorijalni sistem, heurističku matricu koja će mu pomoći da formulira šta želi postići nastavom, a time i predvidi i kontrolira ishode.

Znanstvena pozadina ovakvoj matrici je u didaktičkoj komplementarnosti odgojne i obrazovne intencije nastave te antropološkom razumijevanju čovjeka kao cjeline spoznaje, osjećanja i djelovanja.

Nastava islamske vjeronauke u sebi sažima i obrazovno i potcrtano odgojno htijenje. To se ostvaruje na razini ciljeva, strategija, evaluacijskih slojeva učenikovog rasta u islamu.

Heuristička matrica ciljeva nudi kategorijalni sistem razvijanja spoznaje, osjećanja i djelovanja u islamu.

Kognitivni aspekt matrice, teorijski uronjen u Bloomov taksonomski model odgoja spoznaje dat je kroz četiri razine:

Znanje, s naglaskom na memoriranju sadržaja, njihovom usvajanju kao gotovih činjenica, generalizacija. Nastavnik "zahtijeva" ovu razinu znanja "imperativima": napiši, nabroj, imenuj, definiraj.

Shvatanje u kojem se začima proces prerade ponuđene informacije, njenog asimiliranja u postojeću kognitivnu strukturu ili mijenjanja kognitivnog modela radi "smještanja" nove, drukčije informacije. Sposobnost da se gradivo opiše svojim riječima, sumira, poprati crtežom, grafikonom.

Zapamćeno i shvaćeno treba umjeti primijeniti u sagledavanju neke situacije, u dosezanju kvalitetnog rješenja nekog problema.

Analiza je umijeće rastavljanja cjeline, razumijevanja organizacione strukture nekog gradiva, analize veze među dijelovima.

Na temelju stečenog znanja, procijeniti, evaluirati informacije, situacije. Izvesti zaključak i obrazložiti ga, posjedovati kriterije vrednovanja, kritički suditi. Na ovoj razini snažno se prepliću spoznajna i osjećajna dimenzija osobe jer vrednovanje uvijek u sebe uključuje i osjećanje. Sada je mlada osoba kompetentna da na temelju pređenog puta odgoja i obrazovanja koji rezultira uređenim, djelotvornim znanjem o nečemu, prosuđivati, vrijednosno se očitovati.

Afektivni aspekt matrice predstavlja tok vođenih promjena u odgoju osjećajnosti. Upravo je afektivitet u osobi resurs postizanja odgojnosti islamske vjeronauke. Kategorijalna ljestvica odgoja afektiviteta teorijski je utemeljen u Bloomovom taksonomskom modelu.

Početak odgoja osjećajnosti prema nečemu rezerviran je za početni senzibilitet, osjetljivost, budnost prema određenom fenomenu.

Nakon osjetljivosti prema nečemu, slijedi reagiranje. U početku ono može biti saglašavajuće samo dok je agens utjecaja prisutan. Važno je ne kritizirati i takvu vrstu afektivnog odgovora na poticaj. U jednom trenutku, reagiranje se transformira u unutrašnje, praćeno doživljajem zadovoljstva.

Više doživljaja grupira se u stav prema pojavi, koji je u početku unutrašnji, intimni, a njegovo osjećajno pojačavanje rezultiraće izricanjem svog stava u konfliktnoj situaciji, odabirom ponašanja koje mu je sukladno (dinamička komponenta stava).

Na kraju, početni afektivni stimulans, prošavši razine odgoja afektiviteta, slijeva se s osobom, postaje njezinom prirodom, onim po čemu ga okolina prepoznaje, predviđa, vrednuje...

Živjeti islam, krajnji je cilj islamskog odgoja i obrazovanja. Dosegnuti ovakav ishod nije moguće odjednom već postupno: od umijeća raspoznavanja Dobra, preko kreiranja ambijenta za Dobro, pa činjenja Dobra kao konstituente rasta u vjeri do ukupne islamske profiliranosti koju osoba svjedoči kvalitetom življenja u svojoj zajednici.

Nastavnik se odlučuje za izbor određene razine promjene koju je moguće ostvariti određenim nastavnim sadržajem i njemu pripadajućom nastavnom strategijom: dominantno područje promjene (kognitivno, afektivno, voljno ili kombinirano), dubina promjene sukladno razini pojedinog područja, konkretni zahtjevi koji se postavljaju pred učenika).

Koncepcijska struktura

Koncepcijsku cjelinu Nastavnog plana i programa islamske vjeronauke treba posmatrati unutar cjeline odgoja u vjeri: islamski odgoj u mektebu, porodici, osnovnoj školi... Srednjoškolska vjeronauka je značajan doprinos ukupnom vjerskom odgoju.

Struktura programa je standardizirana za sva uzrasna godišta. Na početku svakog razreda opcrtan je cilj nastave islamske vjeronauke i zadaci pomoću kojih se on ostvaruje. Pri definiranju cilja i zadataka vodilo se računa o specifičnim razvojnim i religijskim potrebama mlade osobe određenog uzrasta, posebnosti sociološke situacije u kojoj naša mladost odrasta, kao i o svojevrsnom spiralnom sistemu pri uređivanju redoslijeda i postizanju intenziteta ponuđenog.

Potom su navedeni nastavni sadržaji, didaktički prilozi nastavnikovom osmišljavanju načina komuniciranja određenog sadržaja i ponuđeni evaluacijski orijentiri.

U nastavi vjeronauke ocjenjivanje je sastavni dio praćenja i vrednovanja učenika. Ne postoje posebno određeni nastavni sati za ocjenjivanje nego cjelokupan nastavni proces sadrži neizostavnu komponentu ocjenjivanja učenika. Dakle, ocjenjivanje učenika se provodi u toku čitave školske godine i ono predstavlja realizaciju procesa praćenja i vrednovanja učenika. U ovom procesu prate se zainteresiranost učenika, njegova aktivnost u svim fazama nastavnog procesa, uključenost u rješavanje zadataka, odnos prema nastavnom predmetu i postignuti rezultati.

U nastavi islamske vjeronauke potiče se i s pažnjom vrednuje svaki mladalački iskorak u ličnom rastu u vjeri - u razumijevanjima, osjećanjima, postupcima.

Na kraju:

Nastavni plan i program je zamišljen kao poticaj kontinuiranoj stručnoj i javnoj raspravi s ciljem njegovog usavršavanja i dosezanja zrelijeg kvaliteta. Permanentno pozvani učesnici ovakve rasprave su roditelji, nastavnici, kulturni i javni radnici koji svojom odgovornom usredsređenošću i osjetljivošću za ovovremeni govor islama mogu se uključiti u trajni proces profiliranja Nastavnog plana i programa islamske vjeronauke.

Bitno je reći i to da je Nastavni plan i program oblikovan tako da implicira urgentno pojavljivanje pratećeg metodičkog priručnika za nastavnike i udžbenika za učenike.

Cilj vjeronauke

Cilj nastave vjeronauke u I razredu srednje škole jeste uvođenje učenika u glavna područja islama i najznačajnije probleme koji se odnose na islamsko vjerovanje. Pri tome sadržaji vjeronauke u I razredu predstavljau osnovu za usvajanje sadržaja i stjecanje novih saznanja iz područja islamske vjeronauke u toku srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.

Zadaci vjeronauke u prvom razredu:

Iz postavljenog cilja nastave vjeronauke u prvom razredu srednje škole proizlaze sljedeći zadaci:

-         upoznavanje učenika sa pojmom islama kao osnovne religije;

-         razvijanje temeljnih predodžbi o Božijem stvaranju i položaju čovjeka kao namjesnika - halife, na Zemlji;

-         upoznavanje učenika sa suštinom i smislom imanskih i islamskih šarta kao osnovnih temelja islamskog vjerovanja i djelovanja;

-         razvijanje osnova morala i etičnosti kod učenika;

-         razvijanje saznanja, osjećanja i praktičnih djelovanja kod učenika koja se odnose na problem čistoće i ekološkog načina razmišljanja u islamskom vjerovanju;

-         osposobljavanje učenika za razumijevanje smisla vjere u svakodnevici, uz razvijanje svijesti o očvanju izvornog učenja;

-         stjecanje osnovnih saznanja o značaju zajednice u svakonevnoj koncepciji života;

-         pravilno razumijevanje položaja i uloge žene u islamu;

-         usvajanje temeljnih spoznaja o doprinosu muslimana nauci i umjetnosti u prvim periodima historije islama;

-         razvijanje ličnosti učenika kao duhovnog, duševnog i djelatnog bića;

-         razvijanje pravilnog odnosa prema sebi i svom okruženju.

 

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ISLAMSKE VJERONAUKE ZA

IV RAZRED

SREDNJE ŠKOLE

(2 sata sedmično)

 

Cilj vjeronauke

 

Cilj nastave vjeronauke u IV razredu srednje škole jeste pomoći učenicima da razviju kriterije prosuđivanja u duhu islama, potaknuti umijeće življenja i promoviranja njegovih vrijednosti.

Zadaci vjeronauke u četvrtom razredu:

Iz postavljenog cilja nastave vjeronauke u četvrtom razredu srednje škole proizlaze sljedeći zadaci:

-         osvijetliti tok postojanja islama na našem prostoru, uz posebnu osjetljivost prema "prelomnim tačkama" iz kojih učenici uče kreirati djelotvorniji, prosperitetniji odgovor izazovima bošnjačkog opstanka u našem vremenu;

-         približiti prostor ihsanskog ostvarenja čovjeka kao prostor u kojem svaki učenik ponaosob može živjeti i razvijati svoje vjerovanje;

-         afirmirati kompatibilnost vjere i nauke;

-         osvijetliti stranputice potrage za životnim smislom;

-         ponuditi islamske odgovore na savremene izazove i dileme;

-         pojasniti, približiti značajni, posebno za religijsku potrebu mladog čovjeka, prostor duhovnosti u islamu;

-         podastrijeti smjernice, "heurističke parametre", onima koji to žele, da islamski oblikuju svoju mladost.

 

TEMATSKA PODRUČJA I NASTAVNI SADRŽAJI

 

1.  ISLAM U BiH I NA BALKANU

-        Povijesne veze s Istokom.

-        Islam u Bosni prije Osmanlija.

-        Osmanski period - doba uzmaha islama u Bosni.

-        Status Bosne u Osmanskom carstvu.

-        Islamska civilizacija i kultura Bošnjaka.

-        Vakuf.

-        Smjena civilizacija.

-        Muslimani u Bosni u vrijeme Austro-Ugarske.

-        Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini.

 

Didaktičke naznake

-        U okviru ovog tematskog područja cilj je ustanoviti učenička predznanja i detaljnije obratiti islam u Bosni i Hercegovini i na Balkanu te u okviru nastavne jedinice Povijesne veze sa Istokom obraditi rano prisustvo islama na Balkanu;

-        u cilju pravilnijeg razumijevanja naše povijesne zbilje značajno se osvrnuti na prisustvo islama prije Osmanlija te u doba njihove vladavine u BiH;

-        u okviru nastavne jedinice Osmanski period - doba uzmaha islama u Bosni analizirati evidentni procvat materijalne i duhovne kulture u doba Osmanlija (obrazovanje, nauka, umjetnost i književnost);

-        u okviru nastavne jedinice Status Bosne u Osmanskom carstvu posebnu pažnju usmjeriti na teritorijalni integritet Bosne i poseban položaj bosanskih muslimana u Osmanskom carstvu;

-        istaknuti i argumentirati činjenicu da je islam bitno utjecao na oblikovanje kulturnog identiteta Bošnjaka;

-        nastavna jedinica Vakuf se može obraditi kroz grupne projektne zadatke, kroz koje bi učenici predstavili različite vakufe u BiH i vidove darivanja muslimanskoj zajednici;

-        u okviru nastavne jedinice Smjena civilizacija osvijetliti povijesni trenutak odlaska Osmanlija iz BiH i aneksiju BiH Austro-Ugarskoj, sa posebnim osvrtom na poziciju muslimana u toku austrougarske vladavine (pronaći književne tekstove koji prikazuju ovu povijesnu situaciju);

-        organizirati učenički projektni zadatak: da li muslimani umiju prosperitetno reagirati na izazove vremena?;

-        u okviru nastavne jedinice Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini obraditi njene odgojno-obrazovne institucije; ustrojstvo: Rijaset, muftijstva, medžlisi.

 

Evaluacijski orijentir

-        Usvojenost znanja o elementima iz povijesti islama na Balkanu;

-        učešće u realizaciji projektnih zadataka;

-        doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;

-        vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;

-        vrednovanje literarnih radova na zadane teme;

-        odgojna pronicljivost čitanja pouka iz prošlosti.

 

2. ŽIVI GOVOR MOGA VJEROVANJA

-        Okoštalost tradicionalizma, životnost Tradicije.

-        Sve prebiva u ljudskom srcu: ihsansko ostvarenje.

-        Kako objediniti islam, iman i ihsan?

 

Didaktičke naznake

-        Usmjeriti se ka zadovoljavanju egzistencijskih odgojnih potreba adolescenta za upotrebljivim vjerovanjem: uputiti na islamsku literaturu koja govori o razumijevanju intelekta; podstaknuti pisanje učeničkih eseja na temu čistoće srca, duboke zagledanosti u sebe, neodvojivosti rezoniranja i osjećanja; upoznati učenike sa značenjem ihsanskog ostvarenja; "otvoriti" prostor u svakodnevnom življenju u kojem učenici mogu živjeti ihsansko ostvarenje (odmjeren odnos prema sebi, uređen odnos prema drugima, svakodnevno živo obuzimajuće sjećanje na Boga...);

-        istinski vjernik je onaj koji živi u zajedništvu s drugima: radi, komunicira i djeluje, prihvata puninu života, ali ni jednog trenutka ne zaboravlja na Boga i Njegov putokaz čovjeku, dati smjernice koje mogu poslužiti kao poticaj za učenička istraživanja, podijeljena kao grupni projektni zadaci u razredu: obnoviti, uspostaviti vezu između elemenata sadržaja pojmova iman, islam i ihsan (npr. kako hadž doživljava osoba koja razaznaje i živi smisao značenja ovih pojmova?; je li post u mjesecu ramazanu drukčiji, puniji kad ga prožmu ihsanske vrijednosti?); začeti mogućnost prisustva ihsanskog u svakodnevnom, s nagnućem ka vrijednostima koje pokreću, angažiraju, osiguravaju im akciju (npr. akcija u kojoj će učenici odabrati postupak koji smatraju društveno korisnim i realizirati ga kao vjeronaučnu aktivnost).

 

Evaluacijski orijentir

-        Reproduktivna razina znanja, zapamćenost; pojmova: tradicija, tradicionalizam, islam, ihsan, iman...;

-        zadati učenicima drukčiji kriterij dosezanja razine razumijevanja sadržaja: tragati za pokazateljima prožetosti, unesenosti u svakodnevno onog što su učenici učili i ohrabrivati, ojačavati svako učeničko nastojanje ka Dobru.

 

3.  VJERA I NAUKA

-        Šta je vjera, a šta nauka?

-        Istine vjere i istine nauke.

-        Područje, ciljevi i granice nauke.

-        Područje, ciljevi i dometi vjere.

-        Nauka i vjera mogu da sarađuju i prevladavaju međusobna suprotstavljanja.

-        Kur'an i hadis o učenju, znanju i nauci.

-        Neodgodiva obaveza muslimana je stjecanje znanja i bavljenje naukom.

-        Doprinos muslimana razvoju nauke.

 

Didaktičke naznake

-        U okviru ovog tematskog područja cilj je pojasniti odnos vjere i nauke; cijelo tematsko područje je pogodno za projektne zadatke i maksimalnu uključenost učenika; nastavnik pri podjeli projektnih zadataka vodi računa o afinitetu i individualnim sklonostima učenika;

-        u toku pripreme za obradu navednih tema, nastavnik može učenicima podijeliti zadatke ili sugerirati da se pripreme za diskusiju sa njihovim značajnijim učešćem; moguće je organizirati i debatne timove u cilju razvijanja interpersonalnih odnosa i komunikacijskih vještina u argumentiranom branjenju svojih i opovrgavanju stavova drugog tima;

-        nakon debatnih situacija na nastavnim satima, nastavnik sugerira učenicima da se za naredni sat pripreme za heuristički razgovor na temu: nauka i vjera mogu da sarađuju i prevladavaju međusobna suprotstavljanja, a pojedincima koji žele ostavlja mogućnost pripreme prezentacije i elaboriranja individualnih uradaka;

-        nastavnik u svim interpersonalnim komunikacijskim situacijama vodi računa o standardima islamske kulture i razvijanju umijeća uvažavanja različitih i suprotnih stavova i mišljenja;

-        individualni zadatak: nastavnik će učenicima zadati individualni zadatak da pronađu hadis i ajet o učenju, znanju i nauci u pripremi realizacije nastavne jedinice Kur'an i hadis o učenju, znanju i nauci, u čijoj realizaciji je nastavnik u ulozi koordinatora;

-        nakon obrade ove nastavne jedinice, nastavnik u formi multimedijalne prezentacije, u cilju afirmiranja stava da je stjecanje znanja i bavljenje naukom neodgodiva obaveza muslimana, predstavlja doprinose muslimana u različitim oblastima nauke.

 

Evaluacijski orijentir

-        Usvojenost znanja o specifičnosti odnosa vjere i  nauke, njihovim granicama i dometima;

-        učešće u realizaciji projektnih zadataka;

-        doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;

-        vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;

-        vrednovanje literarnih radova na zadane teme.

 

4.  POTRAGA ZA IZGUBLJENOM VJEROM

-        Predugo oskudijevanje u vjeri i duhovnim vrijednostima.

-        Doba «povratka religiji» i kvazireligioznost.

-        Sekte i novi religiozni pokreti.

-        Narav novih religioznih pokreta.

-        Metode djelovanja novih religioznih pokreta.

-        Uzroci uspjeha novih religioznih pokreta.

-        Rast zaborava vjere u Jednog Boga i antiislamski karakter nove religioznosti.

-        Islamski odgovor na pojavu «nove religioznosti».

 

Didaktičke naznake

-        U kontekstu pripreme za obradu ovog tematskog područja, nastavnik može inicirati razgovor o različitim oblicima supstituiranja vjere i praznovjerju. Razgovarati o gubitku smisla kod mladih, indiferentnosti prema tradicionalnim formama vjerovanja.

-        Čovjek našeg doba živi u potrošačkom društvu te u trci za tehničko-tehnološkim napretkom i stalnim novim naučnim otkrićima često zapostavlja svoje duhovne vrijednosti. Nije trebalo mnogo vremena da ustanovi da to samo po sebi ne priskrbljuje smisao, ne ispunjava zadovoljstvom te da tehničko-tehnološki napredak nije, apriorno i put prema sreći. Na tom tragu, nastavnik realizira nastavnu jedinicu Doba «povratka religiji» i kvazireligioznost;

-        u okviru nastavne jedinice Sekte i novi religiozni pokreti obraditi: Jehovine svjedoke, scientologe, New Age, «Djecu božiju», Hare Krišnu, Hram naroda, beha'izam...;

-        nastavnik u obradi novih religioznih pokreta može pripremiti multimedijalne prezentacije, podijeliti projektne zadatke (individualne, partnerske, grupne) u cilju aktivnog uključivanja učenika, jer mnogi od njih su, vjerovatno, saznali nešto o tim pokretima;

-        osmisliti istraživački projekat: npr. koliko su sekte, različiti religiozni pokreti, prisutni u mom okruženju?; jesu li učenici imali priliku da se susretnu ili postanu članovi nekih pokreta?; šta je to što te pokrete čini privlačnim?;

-        u obradi novih religioznih pokreta akcenat se stavlja na njihovu narav, metode djelovanja i uzroke uspjeha njihovih misija;

-        u valu pojave različitih religioznih pokreta raste zaborav vjere u Jednog Boga. U tom kontekstu, nastavnik promatra i događaje u svijetu, dovodi ih u vezu sa antiislamskim karakterom nove religioznosti;

-        na posebno dobro pripremljenom nastavnom satu nastavnik nudi islamski odgovor na pojavu «nove religioznosti».

 

Evaluacijski orijentir

-        Usvojenost znanja o novim religioznim pokretima i usvojenost razlikovnih elemenata istinske i kvazireligioznosti;

-        usvojenost znanja o naravi, metodama djelovanja i uzrocima uspjeha novih religioznih pokreta;

-        učešće u realizaciji projektnih zadataka;

-        doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;

-        vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;

-        vrednovanje literarnih radova na zadane teme.

 

5.  ISLAMSKI ODGOVORI NA IZAZOVE SUVREMENOSTI

-        Suodgovornost za zaštitu okolice.

-        Islam i pitanje bioetike: kloniranje, eutanazija, umjetna oplodnja.

-        Vjera pomaže u bijegu od "realnosti".

-        Čuvanje zdravlja i bolesti ovisnosti.

-        Globalizacija.

-        Nasilje, nepravda, rat i terorizam.

-        Smisao duhovne komunikacije u informatičkom komunikacijskom univerzalizmu.

 

Didaktičke naznake

-        Cilj ovog tematskog područja je poticanje na uključivanje svih za dobrobit čovječanstva, zajednice i pojedinaca u njoj, a posebno aktiviranje individue za odgovoran odnos prema životu i zajednici. Naročiti cilj je opskrbljivanje umijećem suočavanja sa savremenim problemima čovjeka i zajednice;

-        u okviru nastavne jedinice Islam i pitanje bioetike obraditi: kloniranje, eutanazija, umjetna oplodnja - znanstveni i islamski pogled;

-        s učenicima organizirati diskusiju na temu: koliko nam vjera može pomoći u prevladavanju različitih oblika bijega (kafići, diskoklubovi, alkohol, pušenje, droga, pseudoreligioznost);

-        projektni zadaci (individualni, partnerski, grupni): čuvanje zdravlja i bolesti ovisnosti; globalizacija; vjernik nikad nije bez nade. U obradi ovih nastavnih jedinica poželjna je glavna uloga učenika, a nastavnikova pomoćna, koordinirajuća i usmjeravajuća;

-        u okviru nastavne jedinice Nasilje, nepravda, rat i terorizam s učenicima obraditi temu mogućnost mira i «svjetska etika» - islamski pogled;

-        ovovremeni čovjek je postao ovisan o informatičkom komunikacijskom univerzalizmu, kojem nedostaje smisao duhovne komunikacije. Komunikacijske mreže i mogućnosti su jako razvijene i ubrzane, a čovjek od čovjeka je sve dalji.

 

Evaluacijski orijentir

-        Usvojenost znanja iz bioetike i islamskih odgovora na ove izazove savremenosti;

-        učešće u realizaciji projektnih zadataka;

-        doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;

-        vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;

-        vrednovanje literarnih radova na zadane teme.

 

6.  ISLAMSKA DUHOVNOST I TESAVVUF

-        Definicija tesavvufa.

-        Odgoj - obrazovanje.

-        Putevi duhovnog odgoja.

-        Stupnjevi duhovnog usavršavanja.

-        Usvaršavanje i upotpunjavanje ljudske ličnosti (huluk-ahlak).

-        Druženje (sohbet) u ime Allaha (zajedno do Cilja).

-        Zikr - stalno imati na umu Stvoritelja.

-        Srčano pokajanje (inaba).

-        Moralnost i čuvanje od grijeha (takva).

-        Ljubav (mehabbe).

-        Spoznaja (ma'rife).

 

Didaktičke naznake

-        Kada je u pitanju izučavanje tesavvufa u srednjim školama, mišljenja smo da ga treba predstavljati kao islamsku duhovnost, nešto svojstveno i pripadajuće našoj vjerskoj tradiciji. Od tesavvufa ne treba praviti vjeru u vjeri;

-        obraditi stupnjeve duhovnog usavršavanja i inicirati uvažavanje svačije osobenosti;

-        inicirati nastojanje usavršavanja i upotpunjavanja kvaliteta ličnosti učenika;

-        posvijestiti značaj stalnog sjećanja na Božiju sveprisutnost i animirati prakticiranje češćeg spominjanja Allaha Uzvišenog u cilju zadobijanja Njegove naklonosti i zaštite;

-        literarno izražavanje na teme: prijatelj kojeg volim u ime Allaha; Gospodaru moj, iskreno se kajem, Gospodaru, na sedždu Ti padam; čuvanjem od grijeha sebi osiguravamo dunjalučku i ahiretsku sreću;

-        projektni zadaci za učenički grupni rad: odnos odgoja i obrazovanja; moralnost u dnevnim novinama; zikr je potreban vjerniku, a ne njegovom Gospodaru; primjeri uzorne moralnosti; značaj ljubavi u ljudskom funkcioniranju.

 

Evaluacijski orijentir

-        Usvojenost znanja o islamskoj duhovnoj dimenziji i tesavvufu kao njenoj manifestnoj realizaciji;

-        učešće u realizaciji projektnih zadataka;

-        doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;

-        vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;

-        vrednovanje literarnih radova na zadane teme.

 

7.  JESAM LI ISLAMSKI OSMISLIO SVOJU MLADOST

-        Dimenzije kvaliteta života.

-        Put uspjeha: kompatibilnost vjerovanja i činjenja, zalaganja.

-        Savremene, poželjne kompetencije mladih.

-        Utjecaj društva na mladog čovjeka.

 

Didaktičke naznake

-        Uvidom u islamsku i znanstvenu literaturu osigurati kod učenika široko razumijevanje "kvaliteta života": materijalna, društvena, kulturna, duhovna dobrobit, te posvijestiti bliskost islamskom pogledu;

-        heurističkim razgovorom razvijati kod učenika uvjerenje o podjednakoj važnosti vjerovanja u Boga i organiziranog životnog nastojanja, ulaganja napora u ime Allaha, dž.š.;

-        podučiti učenike da u grupama kreiraju dnevni, sedmični, mjesečni plan aktivnosti (po ugledu na progame razvijanja unutrašnje motivacije);

-        kritičko istraživanje učenika: podstiče li naše društvo u mladom čovjeku osjećanje odgovornosti i kompetentnosti?;

-        informirati učenike o premještanju težišta uspješnosti u toku školovanja sa zapamćivanja i akumuliranja činjenica ka bitnijim kompetencijama: umijeću timskog rada, važnosti preuzimanja odgovornosti u zajedničkom radu, vještini pronalaženja relevantne informacije, njenoj interpretaciji i prezentaciji...;

-        reafirmirati imponirajuću snagu autentičnih islamskih vrijednosti poput uljuđenosti, čestitosti, vrline u kontekstu savremenih kompetencija mladog čovjeka;

-        podstaći kod učenika istraživački manir koji bi rezultirao pisanjem eseja s ciljem da se kritički percipira stvarnost, neki pozitivni iskoraci u svijetu, doprinosi islamske misli, čime bi učenici prepoznali, razvili njima interesantne puteve kojima bi društvo moglo više uložiti u njihovu, mladalačku kompetentnost.

 

Evaluacijski orijentir

-        Znanje o konceptu kvaliteta života, ovovremenim kompetencijama mlade osobe, islamskom učenju o vrlini, čestitosti, uljuđenosti...;

-        učešće u pojedinačnim i grupnim zadacima;

-        primijetiti, ohrabriti, vrednovati svaki pomak u dosezanju kvalitetnijeg svakodnevnog kod učenika (bolje ocjene, finiji postupak, revnosnost u radu...).

 

LITERATURA

Abdul-Kadir Isa: Istine o tesavvufu, Tuzla, 1998.

Al-Attas, M. Naquib: Islam i sekularizam, Bosančica-print, Sarajevo, 2003.

Čelebić, Midhat i Abdulah: Ilmihal, Zenica, 1995.

Espozito, Džon: Oksfordska historija islama, Živinice, 2005., str. 153-201.

Garody, R.: Živi islam, Sarajevo, 1997.

Hadžijahić, Traljić, Šukrić: Islam i muslimani u BiH, Sarajevo, 1977.

Hafizović, Rešid: Između tradicije i moderniteta, časopis Znakovi vremena, br. 1/1997, Sarajevo, 1997.

Imam el-Gazali: Izbavljenje iz zablude, preveo Hilmo Neimarlija, dva izdanja.

Imam el-Gazali: Mladiću (ejjuhel-veled) više izdanja.

Imam el-Gazali: Preporod islamskih nauku - imamo tri različita prijevoda od kojih svaki može poslužiti.

Imamović, Mustafa: Historija Bošnjaka.

Kahteran, Nevad: Tradicionalni islam i ideja ihsani intelektualnosti, časopis Znakovi vremena, br. 18/19/2003, Sarajevo, 2003.

Kalajić, Dragoš: Rock and roll - idoli, u: Latić, Džemaludin: Svjetske religije II, Sarajevo, 1999., str. 220-224.

Kolarić, Juraj, Navjestitelji novog svijeta, u: Novi religiozni pokreti, Zbornik radova, Zagreb, 1997., str. 269-303.

Koprek, Ivan: Religijsko-etička prosudba scientology pokreta, u: Novi religiozni pokreti, Zbornik radova, Zagreb, 1997., str. 163-172.

Lakroa, Mišel: New Age: ideologija novog doba, Clio, Beograd, 2001.

Manford, Lewis: Mit megalopolisa, u: Latić, Džemaludin: Svjetske religije II, Sarajevo, 1999., str. 225-229.

Midhat Čelebić: Suština islama, Sarajevo, 2000.

Motehari, M.: Islam i zahtjevi vremena, časopis Znakovi vremena, br. 11/2001, Sarajevo, 2001.

Nasr, S.H.: Srce islama, El-Kalem, Sarajevo, 2002.

Nasr, S.H.: Tradicionalni islam u modernom svijetu, El-Kalem, Sarajevo, 1991.

Nasr, S.H.: Vodič mladom muslimanu, Sarajevo, 1998.

Nikić, Mijo: Fenomen novih religioznih pokreta, u: Novi religiozni pokreti, Zbornik radova, Zagreb, 1997., str. 17-407.

Qutb, Sejjid: Znakovi na putu, Sarajevo, bez godine izdanja.

Seligman, A.B.: Tolerancija i tradicija: Časopis Forum Bosna, br. 5/1999, Sarajevo, 1999.

Sharif, M.M.: Historija islamske filozofije, II dio, August Cesarec, Zagreb, 1998.

Tesawuf, Zbornik radova prvog simpozija, Zagrebačka džamija, Zagreb, 1989.

Trstenjak, Tonči: Metode propagande i uzroci uspjeha, u: Novi religiozni pokreti, Zbornik radova, Zagreb, 1997., str. 58-67.

 

* * *

 

PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA

 

Nastavu vjeronauke mogu izvoditi profesori koji su završili:

 

  1. Fakultet islamskih nauka u Sarajevu (pedaogški ili teološki smjer)
  2. Islamski pedagoški fakultet u Zenici ili Bihaću, odsjek za vjeronauku
  3. Druge fakultete islamskih nauka priznate od Rijaseta Islamske zajednice u BiH, čije su diplome nostrificirane od strane Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i položena pedagoška grupa predmeta na ovom fakultetu, uz prethodno završenu jednu od medresa

 

Posebni uvjeti:

Pismena saglasnost nadležnog ureda muftije (shodno odredbi Člana 4. Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH)

 

Copyright © 2013 Rijaset Islamske Zajednice u BiH