Vjeronauka

Nastavni plan i program za III razred srednje škole (2 sata)

RIJASET ISLAMSKE ZAJEDNICE U BOSNI I HERCEGOVINI

VJERSKOPROSVJETNA SLUŽBA

SARAJEVO

 

 

 

ISLAMSKA VJERONAUKA

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

III RAZRED

SREDNJE ŠKOLE

(2 nastavna sata sedmično)

 

 

 

 

 

 

(Ovaj Nastavni plan i program Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je usvojio i propisao za upotrebu na 18. redovnoj sjednici održanoj u Sarajevu, 14.06.2006. godine, zaključak broj 2387/06 od 19.06.2006. godine)

 

 

 

 

 

 

 

Rukovodilac: Mr. Muharem Omerdić

 

 

 

Sarajevo, 2009.

 

 

 

 

 

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ISLAMSKE VJERONAUKE

ZA SREDNJU ŠKOLU

(2 sata sedmično)

 

Uvod

Nastavu islamske vjeronauke u srednjoj školi treba posmatrati dijelom općeg nastojanja za dosezanjem kvalitetnije škole u Bosni i Hercegovini. Naravno, davanje vjeronaučnog doprinosa ovakvom htijenju treba tumačiti prvenstveno odrazom svijesti o promijenjenoj prirodi kompetencija kojima mlad čovjek treba ovladati. Pomak od materijalnog, sadržajnog znanja ka metodičkim vještinama, umijeću rada u timu, odgovornosti za svoj dio timskog projekta, sposobnosti komuniciranja, intenziviranoj osjetljivosti za drugog i zajednicu, repozicionira položaj i mogućnosti nastave islamske vjeronauke u školi.

Pripadajuće vrijednosti islama su u školi dobile svoj ovovremeni kulturološki medij. Nastavni plan i program islamske vjeronauke za srednje škole dio je konstruiranja djelotvorne spone između islama kao konstituirajuće odrednice bošnjačkog bića i imponirajućeg kvaliteta njegovog življenja u našem dobu.

Nastavni plan i program islamske vjeronauke u srednjoj školi oblikovan je na temelju uvažavanja sljedećih, međusobno komplementarnih zahtjeva:

-         uvažavanje dosadašnjeg iskustva islamske vjeronauke u našoj srednjoj školi;

-         uspostavljanje prepoznavajuće niti s pozitivnim dometima prethodnih nastavnih planova i programa islamske vjeronauke;

-         uspostavljanje takvog pristupa planiranju i programiranju koji će respektirati savremene, djelotvorne didaktičke domete;

-         nastojanje da se koreliraju sadržaji islamske vjeronauke s drugim nastavnim predmetima;

-         afirmiranje interkulturalnog pristupa u kojem postoji prostor za upoznavanje i razvijanje svog identiteta, ali i upoznavanje i poštovanje drukčijeg.

 

Koncepcijski background

Nastavni plan i program kreiran je tako da odgovara razvojnim i religijskim potrebama mladog čovjeka kroz značajan formativni raspon srednje škole. Dominirajuća razvojno preokupirajuća pitanja podstiču otvoren, sistematičan, atraktivan odgovor iz uglova više islamskih znanosti. Didaktičku okosnicu Plana i programa čini razvojni kurikulumski pristup koji ostavlja značajan prostor nastavnikovoj stručnoj odluci o broju sati potrebnih za realizaciju pojedinog tematskog područja (uvažavajući sociogene i antropogene dimenzije učenikove životne sitnacije u konkretnoj sredini), djelotvornom definiranju najupečatljivijeg zadatka koji neki sadržaj može razviti, a koji ujedno predstavlja i dominirajući sloj pri vrednovanju ishoda učenja, odabiru metodičkog sistema koji će upotrijebiti).

Planom i programom je preciziran omjer u kojem je nastavniku ponuđen okvir, sistem, orijentir, odnosno koliko iziskuje nastavnikovo stručno promišljanje i samostalno odlučivanje (nastavnik kreira godišnji program primjeren konkretnoj sredini, opredjeljuje se za preciziranje metodičkih formulacija svojih nastavnih htijenja, a na temelju ponuđenog kategorijalnog sistema ciljeva).

Model izvedbenog kurikuluma kranje fleksibilno omogućava nastavniku da se odluči koliko nastavnih sati će "posvetiti" nekoj nastavnoj jedinici, kao i to da didaktički zahtjevniju nastavnu jedinicu upisuje više nastavnih sati, s tim da precizira samo fazu njene realizacije, konkretni projektni zadatak za učenike u kontinuitetu istraživačkog bavljenja tom nastavnom jedinicom.

Htijenje da se Plan i program kvalitetno didaktički oblikuje lišeno je ambicije preciziranja metodičke dimenzije. Didaktika osigurava nastavniku-praktičaru kategorijalni sistem, heurističku matricu koja će mu pomoći da formulira šta želi postići nastavom, a time i predvidi i kontrolira ishode.

Znanstvena pozadina ovakvoj matrici je u didaktičkoj komplementarnosti odgojne i obrazovne intencije nastave te antropološkom razumijevanju čovjeka kao cjeline spoznaje, osjećanja i djelovanja.

Nastava islamske vjeronauke u sebi sažima i obrazovno i potcrtano odgojno htijenje. To se ostvaruje na razini ciljeva, strategija, evaluacijskih slojeva učenikovog rasta u islamu.

Heuristička matrica ciljeva nudi kategorijalni sistem razvijanja spoznaje, osjećanja i djelovanja u islamu.

Kognitivni aspekt matrice, teorijski uronjen u Bloomov taksonomski model odgoja spoznaje dat je kroz četiri razine:

Znanje, s naglaskom na memoriranju sadržaja, njihovom usvajanju kao gotovih činjenica, generalizacija. Nastavnik "zahtijeva" ovu razinu znanja "imperativima": napiši, nabroj, imenuj, definiraj.

Shvatanje u kojem se začima proces prerade ponuđene informacije, njenog asimiliranja u postojeću kognitivnu strukturu ili mijenjanja kognitivnog modela radi "smještanja" nove, drukčije informacije. Sposobnost da se gradivo opiše svojim riječima, sumira, poprati crtežom, grafikonom.

Zapamćeno i shvaćeno treba umjeti primijeniti u sagledavanju neke situacije, u dosezanju kvalitetnog rješenja nekog problema.

Analiza je umijeće rastavljanja cjeline, razumijevanja organizacione strukture nekog gradiva, analize veze među dijelovima.

Na temelju stečenog znanja, procijeniti, evaluirati informacije, situacije. Izvesti zaključak i obrazložiti ga, posjedovati kriterije vrednovanja, kritički suditi. Na ovoj razini snažno se prepliću spoznajna i osjećajna dimenzija osobe jer vrednovanje uvijek u sebe uključuje i osjećanje. Sada je mlada osoba kompetentna da na temelju pređenog puta odgoja i obrazovanja koji rezultira uređenim, djelotvornim znanjem o nečemu, prosuđivati, vrijednosno se očitovati.

Afektivni aspekt matrice predstavlja tok vođenih promjena u odgoju osjećajnosti. Upravo je afektivitet u osobi resurs postizanja odgojnosti islamske vjeronauke. Kategorijalna ljestvica odgoja afektiviteta teorijski je utemeljen u Bloomovom taksonomskom modelu.

Početak odgoja osjećajnosti prema nečemu rezerviran je za početni senzibilitet, osjetljivost, budnost prema određenom fenomenu.

Nakon osjetljivosti prema nečemu, slijedi reagiranje. U početku ono može biti saglašavajuće samo dok je agens utjecaja prisutan. Važno je ne kritizirati i takvu vrstu afektivnog odgovora na poticaj. U jednom trenutku, reagiranje se transformira u unutrašnje, praćeno doživljajem zadovoljstva.

Više doživljaja grupira se u stav prema pojavi, koji je u početku unutrašnji, intimni, a njegovo osjećajno pojačavanje rezultiraće izricanjem svog stava u konfliktnoj situaciji, odabirom ponašanja koje mu je sukladno (dinamička komponenta stava).

Na kraju, početni afektivni stimulans, prošavši razine odgoja afektiviteta, slijeva se s osobom, postaje njezinom prirodom, onim po čemu ga okolina prepoznaje, predviđa, vrednuje...

Živjeti islam, krajnji je cilj islamskog odgoja i obrazovanja. Dosegnuti ovakav ishod nije moguće odjednom već postupno: od umijeća raspoznavanja Dobra, preko kreiranja ambijenta za Dobro, pa činjenja Dobra kao konstituente rasta u vjeri do ukupne islamske profiliranosti koju osoba svjedoči kvalitetom življenja u svojoj zajednici.

Nastavnik se odlučuje za izbor određene razine promjene koju je moguće ostvariti određenim nastavnim sadržajem i njemu pripadajućom nastavnom strategijom: dominantno područje promjene (kognitivno, afektivno, voljno ili kombinirano), dubina promjene sukladno razini pojedinog područja, konkretni zahtjevi koji se postavljaju pred učenika).

Koncepcijska struktura

Koncepcijsku cjelinu Nastavnog plana i programa islamske vjeronauke treba posmatrati unutar cjeline odgoja u vjeri: islamski odgoj u mektebu, porodici, osnovnoj školi... Srednjoškolska vjeronauka je značajan doprinos ukupnom vjerskom odgoju.

Struktura programa je standardizirana za sva uzrasna godišta. Na početku svakog razreda opcrtan je cilj nastave islamske vjeronauke i zadaci pomoću kojih se on ostvaruje. Pri definiranju cilja i zadataka vodilo se računa o specifičnim razvojnim i religijskim potrebama mlade osobe određenog uzrasta, posebnosti sociološke situacije u kojoj naša mladost odrasta, kao i o svojevrsnom spiralnom sistemu pri uređivanju redoslijeda i postizanju intenziteta ponuđenog.

Potom su navedeni nastavni sadržaji, didaktički prilozi nastavnikovom osmišljavanju načina komuniciranja određenog sadržaja i ponuđeni evaluacijski orijentiri.

U nastavi vjeronauke ocjenjivanje je sastavni dio praćenja i vrednovanja učenika. Ne postoje posebno određeni nastavni sati za ocjenjivanje nego cjelokupan nastavni proces sadrži neizostavnu komponentu ocjenjivanja učenika. Dakle, ocjenjivanje učenika se provodi u toku čitave školske godine i ono predstavlja realizaciju procesa praćenja i vrednovanja učenika. U ovom procesu prate se zainteresiranost učenika, njegova aktivnost u svim fazama nastavnog procesa, uključenost u rješavanje zadataka, odnos prema nastavnom predmetu i postignuti rezultati.

U nastavi islamske vjeronauke potiče se i s pažnjom vrednuje svaki mladalački iskorak u ličnom rastu u vjeri - u razumijevanjima, osjećanjima, postupcima.

Na kraju:

Nastavni plan i program je zamišljen kao poticaj kontinuiranoj stručnoj i javnoj raspravi s ciljem njegovog usavršavanja i dosezanja zrelijeg kvaliteta. Permanentno pozvani učesnici ovakve rasprave su roditelji, nastavnici, kulturni i javni radnici koji svojom odgovornom usredsređenošću i osjetljivošću za ovovremeni govor islama mogu se uključiti u trajni proces profiliranja Nastavnog plana i programa islamske vjeronauke.

Bitno je reći i to da je Nastavni plan i program oblikovan tako da implicira urgentno pojavljivanje pratećeg metodičkog priručnika za nastavnike i udžbenika za učenike.

Cilj vjeronauke

Cilj nastave vjeronauke u I razredu srednje škole jeste uvođenje učenika u glavna područja islama i najznačajnije probleme koji se odnose na islamsko vjerovanje. Pri tome sadržaji vjeronauke u I razredu predstavljau osnovu za usvajanje sadržaja i stjecanje novih saznanja iz područja islamske vjeronauke u toku srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.

Zadaci vjeronauke u prvom razredu:

Iz postavljenog cilja nastave vjeronauke u prvom razredu srednje škole proizlaze sljedeći zadaci:

-         upoznavanje učenika sa pojmom islama kao osnovne religije;

-         razvijanje temeljnih predodžbi o Božijem stvaranju i položaju čovjeka kao namjesnika - halife, na Zemlji;

-         upoznavanje učenika sa suštinom i smislom imanskih i islamskih šarta kao osnovnih temelja islamskog vjerovanja i djelovanja;

-         razvijanje osnova morala i etičnosti kod učenika;

-         razvijanje saznanja, osjećanja i praktičnih djelovanja kod učenika koja se odnose na problem čistoće i ekološkog načina razmišljanja u islamskom vjerovanju;

-         osposobljavanje učenika za razumijevanje smisla vjere u svakodnevici, uz razvijanje svijesti o očvanju izvornog učenja;

-         stjecanje osnovnih saznanja o značaju zajednice u svakonevnoj koncepciji života;

-         pravilno razumijevanje položaja i uloge žene u islamu;

-         usvajanje temeljnih spoznaja o doprinosu muslimana nauci i umjetnosti u prvim periodima historije islama;

-         razvijanje ličnosti učenika kao duhovnog, duševnog i djelatnog bića;

-         razvijanje pravilnog odnosa prema sebi i svom okruženju.

 

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ISLAMSKE VJERONAUKE ZA

III RAZRED

SREDNJE ŠKOLE

(2 sata sedmično)

Cilj vjeronauke

 

Cilj nastave vjeronauke u III razredu srednje škole jeste približiti islamsko vjerovanje učenikovoj svakodnevici.

Zadaci vjeronauke u trećem razredu:

Iz postavljenog cilja nastave vjeronauke u trećem razredu srednje škole proizlaze sljedeći zadaci:

-         otvoriti učenicima prostor da tragaju i na sebi svojstven način uobličavaju značenje svog vjerovanja;

-         orijentirati ih da prostor svog ljudskog samoostvarenja žele i umiju smjestiti u širinu vjerničkog osjećanja života;

-         potaknuti ih na bliskost, upotrebljivost, žeđ za kur'anskom riječju na svom maternjem jeziku;

-         situirati ih u "islamsku tačku" relacije između aktivne mogućnosti i predodređenosti života, otvarajući im prostor zalaganja i oslobađajući ih ambicije koja preseže čovjeka;

-         pomoći im da urede svakodnevicu islamskom moralnošću;

-         obogatiti, oplemeniti razumijevanje punine odnosa između muškarca i žene;

-         razviti osjećanje da življenje svoje tradicije u porodici nije nešto nazadno već da ono porodicu čini kompetentnijom da kvalitetno živi izazove svog vremena;

-         ojačati, popuniti osjećanje svog identiteta znanjem o vremenu "civilizacije islama".

 

TEMATSKA PODRUČJA I NASTAVNI SADRŽAJI

 

1.      ŽIVJETI VJERU

-        Zašto vjerujemo?

-        Tawhid je bit vjere.

-        Vjera je jedna, a religije su mnoge.

-        Božija vjera je upotpunjena posljednjom Objavom - Kur'anom.

-        Vjera obuhvata cjelinu života.

-        Vjera nadahnjuje i pokreće čovjeka.

-        Potvrda šehadeta djelom, a ne tek riječju.

-        Vjerovati znači živjeti vjeru.

-        Živi islam - horizont potpunog životnog smisla.

-        Istinitost i blagodarnost vjere otkriva se u njenoj individualnoj i društvenoj primjeni.

 

Didaktičke naznake

-        U okviru prisjećanja o načinima provođenja proteklog školskog raspusta animirati iznošenje iskustava u kojima smo svjedočili vjeru te inicirati razgovor na temu: zašto vjerujemo. Tema je pogodna i za timske projekte i zadatke;

-        učenici mogu razgovarati s bliskom osobom u svojoj sredini o značenju vjere u njihovom životu - prezentirati svoje uvide na nastavnom satu;

-        ponoviti učeničko predznanje o monoteističkim religijama i istaknuti islamski stav da je Božija jednost (tevhid) suština vjere te najaviti učenicima da se pripreme, uz preporuku konsultiranja odgovarajuće literature, na individualno odgovarajući način za govor o temi: vjera je jedna, a religije su mnoge;

-        u okviru nastavne jedinice Vjera nadahnjuje i pokreće čovjeka voditi učenike uvjerenju da vjera oblikuje njegovu osobu i dariva smislom njegov život;

-        afirmirati stav da islam od čovjeka ne traži samo verbalnu potvrdu o njegovom prihvatanju nego i potvrdu o praktičnim manifestacijama vjere u životu;

-        projektni zadaci na teme: vjerovati znači živjeti vjeru, živi islam, horizont potpunog životnog smisla, istinitost i blagodarnost vjere otkriva se u njenoj individualnoj i društvenoj primjeni (pogodni su za grupni rad); centralnu ulogu imaju učenici s ciljem razvijanja njihovih raznolikih individualnih kompetencija, a nastavnik je u ulozi koordinatora i pomoćnika.

 

Evaluacijski orijentir

-        Usvojenost znanja o tevhidu i aplikativnim dimenzijama vjere;

-        učešće u realizaciji projektnih zadataka;

-        doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;

-        vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;

-        vrednovanje literarnih radova na zadane teme;

-        učenička zrelost, iskrenost, osjetljivost za problem.

 

2.  BITI DRUGAČIJI

-        Kakvim me drugi vide: nečijim imitatorom ili me prepoznaju kao osobu?

-        Putevi razvijanja osobnosti.

-        Doseže li vjernik neminovno osobnost?

-        Putevi i bespuća ostvarenja sebe.

 

Didaktičke naznake

-        Razgovarati s učenicima o psihološkom konstruktu osobnosti (koji sadržaj ga puni?); prepoznavati u svakodnevici postupke iz kojih smo reagirali kao osoba; steći uvid u razmišljanja islamskih mislilaca o ovom pitanju; u književnim tekstovima pronaći dijelove koji najbliže opisuju razmišljanja, osjećanja, djelovanja onog ko je dosegnuo osobnost...;

-        podstaknuti i voditi učeničku percepciju poruka koje nude propagandne plakate iz kriterija prosuđivanja koliko nas usmjeravaju da oponašamo ili samosvojno reagiramo;

-        ukazati na puteve razvijanja osobnosti, sa naglaskom na aktivnom sudjelovanju mladog čovjeka u kulturi u kojoj živi (osvijetliti mogućnosti na ovom planu porodice, škole, medija, vjerske zajednice...);

-        "Da, iskren vjernik je neminovno osoba", naziv je istraživačkog projekta koji vodi vjeroučitelj i koji realiziraju učenici kroz sljedeće etape: napraviti uvid posredstvom islamske literature o suštini vjerovanja; konsultirati psihološku literaturu koja tretira pitanje različitite funkcionalne vrijednosti vjere za pojedinca (Allportov koncept); učenici prepoznaju različite situacije, postupke, osjećanja kad im je njihovo vjerovanje, islamski senzibilitet, poslužilo kao faktor zadobijanja vlastite osobnosti (npr. kao moralni korektiv, pri procjeni Lijepog, kao intenzifikator revnosnosti u izvršavanju obaveza...).

 

Evaluacijski orijentir

-        Znanje o konstruktu osobnosti (islamski pogled, psihološki aspekt, prilozi iz književnosti);

-        pedagoška informiranost o načinima razvijanja osobnosti u različitim odgojnim poljima: porodici, školi, medijima...;

-        osjetljivost, prijemčivost učenika za važnost ideje osobnosti čovjeka, posebno mladog;

-        revnosnost u istraživačkom projektu;

-        svaki, makar i najudaljeniji trag povezivanja vjerničke komponente osobe s važnim pitanjem mladosti: kako biti drukčiji, poseban, osoben, "cool"?

 

3.  KUR'AN - POSLJEDNJA BOŽIJA OBJAVA

-        Kur'an - radosna vijest ljudima.

-        Kur'an u punom svjetlu povijesti.

-        Orginalnost kur'anskog teksta.

-        Čovjek u Kur'anu.

-        Čitaj Kur'an kao da je tebi objavljen!

-        Prevođenje, razumijevanje i interpretacija kur'anskog teksta.

-        Kur'anski odgovori na ljudska iskustva.

 

Didaktičke naznake

-        U okviru ovog tematskog područja vratiti se na predznanje učenika koje će se ustanoviti u heurističkom razgovoru, diskusiji ili kroz individualne, partnerske ili grupne zadatke i projekte;

-        analizom povijesnog konteksta objave Kur'ana osvijetliti činjenicu da je on značio humanije postavljenje raznih segmenata ljudskog socijalnog funkcioniranja (dokinut je primitivizam, neznanje, razlike među ljudima po raznim osnovima...) te da je on bio i ostao istinska radost za mnoge; on je posljednje Božije obraćanje čovjeku u vidu objave;

-        prezentirati učenicima dokaze o originalnosti kur'anskog teksta: Allah garantuje originalnost Kur'ana do Sudnjeg dana;

-        osvijetliti poziciju čovjeka u Kur'anu te argumentirati i analizirati sentencu: "Čitaj Kur'an kao da je tebi objavljen!";

-        svaki učenik neka pronađe ajet u Kur'anu koji mu je posebno interesantan, blizak, upotrebljiv u aktuelnom životnom kontekstu i neka svoju interpretaciju (ako želi) podijeli s razredom;

-        obraditi prevođenje, razumijevanje i interpretaciju kur'anskog teksta u povijesti na bosanskom jeziku; nastavnik će podijeliti zadatke (pogodan je partnerski oblik rada) za analizu prijevoda nekih kraćih sura ili ajeta;

-        u formi grupnih zadataka obraditi kur'anske odgovore na ljudska iskustva milosti, nade, oprosta, straha i patnje... Nastavnik pomaže učenicima u pronalaženju izvora i literature za pripremu izlaganja i prezentacija.

 

Evaluacijski orijentir

-        Usvojenost znanja o Kur'anu kao posljednjoj Božijoj Objavi;

-        učešće u realizaciji projektnih zadataka;

-        doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;

-        vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;

-        vrednovanje literarnih radova na zadane teme;

-        spremnost učenika da čitaju prijevod Kur'ana te pronalaze odgovore na svoja životna pitanja.

 

4.  SLOBODA I ODGOVORNOST

-        Allah nas je stvorio da budemo slobodni.

-        Čovjek - biće slobode i biće sudbine.

-        Sloboda volje i sudbina (kada' i kader).

-        Vjera nas oslobađa.

-        Predanost Bogu kao vrhunac slobode.

-        Sloboda izbora dobra i suprotstavljanja zlu.

-        Zloupotreba slobode.

-        Sloboda nije samovolja, anarhija i svedopuštenost.

 

Didaktičke naznake

-        U ovom tematskom području cilj je osvijetliti islamsko poimanje slobode. Obilježje takvog poimanja slobode je da čovjek robuje samo Bogu te je i u pravima i u dužnostima je jedan među istima u odnosu na ostale ljude;

-        budući da je često prisutna zabluda da vjera sputava čovjeka, afirmirati islamski stav da ga ona čini slobodnim te aktivnim u gradnji prostora za slobodu drugima;

-        pojasniti odnos slobodne ljudske volje i sudbine (jer čovjek se individualno amnestira od nekih svojih grešaka i slabosti pripisujući ih sudbini); u heurističkom razgovoru pokušati dosegnuti do realnih životnih situacija u kojima smo svojevoljno nešto odlučili i sada nam je jasno da to nije bila samo naša sudbina, nego i naš izbor;

-        afirmirati predanost Bogu kao Gospodaru svih svjetova (nebesa, Zemlje, Sunca, Mjeseca, kosmosa), Uzdržavatelju svega stvorenog, Onome Koji o svemu brine i Kojeg drijemež ni san nikad ne obuzimaju, Onome Koji jedino može pomoći kada bi svi pomoć uskratili, a ukoliko On milost i pomoć uskrati niko je ne može dokučiti;

-        u okviru nastavne jedinice Sloboda nije samovolja, anarhija i svedopuštenost animirati usklađivanje vlastite slobode sa slobodom drugih (zadati individualni, partnerski ili grupni zadatak za prepoznavanje u zajednici ili okruženju primjera zloupotrebe slobode). Animirati literarno izražavanje na teme: sloboda nije samovolja, anarhija i svedopuštenost; granice moje slobode su u slobodi drugih (afirmirati ljudska prava i bogatstvo različitosti). Prezentaciju rezultata rada upriličiti i analizirati na odvojenim nastavnim satima.

 

Evaluacijski orijentir

-        Usvojenost znanja o islamskom razumijevanju slobode i odgovoronosti;

-        vrednovanje uočenih primjera odgovornog ponašanja učenika;

-        učešće u realizaciji projektnih zadataka;

-        doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;

-        vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;

-        vrednovanje literarnih radova na zadane teme.

 

5.  PRIMJENA ISLAMSKOG MORALA OVDJE I SADA

-        Šta nam nudi islamski moral.

-        Značaj moralnih uzora.

-        Islamska etika rada.

-        Mladi i moral.

-        Kako biti moralan danas.

-        Moralom ostvarujemo puninu svoje ljudskosti.

 

Didaktičke naznake

-        U okviru ovog tematskog područja heurističkim razgovorom obnoviti predznanje iz islamskog morala (u formi debate, diskusije ili individualnih, partnerskih ili grupnih zadataka ili projekata);

-        uz veće uključivanje učenika obraditi po segmentima socijalnog funkcioniranja (u formi debate, diskusije ili individualnih, partnerskih ili grupnih zadataka ili projekata) osobu Allahovog poslanika Muhammeda, s.a.v.s.;

-        u okviru nastavne jedinice Islamska etika rada osvijetliti dopuštene i nedopuštene poslove te haram i halal zaradu. U tom kontekstu istaknuti da su dopušteni poslovi i halal zarada garant dunjalučke i ahiretske sreće i blagostanja;

-        literarno izražavanje na teme: kako biti moralan danas; moralom ostvarujemo puninu svoje ljudskosti (u formi individualnih, partnerskih ili grupnih radova). Teme odvojeno prezentirati i analizirati na odvojenim nastavnim satima.

 

Evaluacijski orijentir

-        Usvojenost znanja o temeljima islamskog morala i uzornim elementima moralnosti Allahovog poslanika Muhammeda, s.a.v.s.;

-        vrednavanje zapaženih učeničkih manifestacija moralnih vrijednosti;

-        učešće u realizaciji projektnih zadataka;

-        doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;

-        vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;

-        vrednovanje literarnih radova na zadane teme.

 

6.  MUŠKARAC I ŽENA - MEĐUSOBNA UPOTPUNJENJA

-        Pokušaji kompromitiranja položaja žene u islamu.

-        Prenaglašavanje značaja muškarca.

-        Muškarac i žena su jednaki, ali nisu isti.

-        Islamski pogled na brak.

-        Središnje mjesto žene u porodici.

-        Žene - čast muslimanske zajednice i ljudskog roda.

 

Didaktičke naznake

-        U okviru nastavne jedinice Pokušaji kompromitiranja položaja žene u islamu obraditi zapadnoevropske i fundamentalističke pokušaje;

-        u okviru nastavne jedinice Prenaglašavanje značaja muškarca istaknuti tokove koji neargumentirano pokušavaju iskriviti islamsko razumijevanje i pozicioniranje uloge muškarca u zajednici;

-        osvijetliti islamsko razumijevanje spolnosti i razlike izmežu muškarca i žene;

-        organizirati diskusiju ili zadati grupne radove na teme iz ovog tematskog područja (mogu biti podsticaj hadisi i ajeti ili izreke): Najbolji čovjek je onaj koji je najbolji prema svojoj ženi (hadis); Muškarci su zaštitnici žene (Kur'an, 4:34);

-        ispravni islamski pogled na brak je da je to ravnopravni ugovor muškarca i žene - susretanje ljubavi, međusobnog uvažavanja i poštivanja;

-        u okviru nastavne jedinice Središnje mjesto žene u porodici istaknuti nezamjenljivost uloge žene u odgoju, kulturi i društvu;

-        u okviru nastavne jedinice Žene koje čine čast muslimanskoj zajednici i ljudskom rodu obraditi: časna Asja, Merjema, Hatižda, Fatima, Aiša, r.a., Sayyida Nafisa.

 

Evaluacijski orijentir

-        Usvojenost znanja o mjestu, ulozi i međusobnim sličnostima i razlikama muškarca i žene;

-        usvojenost znanja o izdvojenosti uloge žene u zajednici i primjerima časnih žena iz muslimanske povijesti;

-        učešće u realizaciji projektnih zadataka;

-        doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;

-        vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;

-        vrednovanje literarnih radova na zadane teme.

 

7.  PORODICA I DRUŠTVO

-        Uži i širi pojam porodice.

-        Značaj porodice u muslimanskoj zajednici.

-        Brak i legitimiranje seksualnosti.

-        Izbor partnera za život u porodici.

-        Smisao braka i njegovo dostojanstvo.

-        Odgajati i ljudski odrastati u porodici.

-        Dužnosti i prava članova porodice.

-        Tradicionalna i savremena porodica.

 

Didaktičke naznake

-        Uputiti na odgovarajuću literaturu posredstvom koje će učenici uočiti kriterije definiranja porodice. Razgovarati s učenicima o različitim pristupima razumijevanju porodice. Prihvatiti (prvenstveno nastavnik) i objasniti kriterij funkcionalnosti porodice kao kriterij njenog određenja;

-        aranžirati razgovor "uspješnih" osoba s učenicima o značenju koje je u njihovom životu imala njihova porodica;

-        pokušati (u pripremljenom razgovoru) proširiti učeničko poimanje interesantne djevojke, mladića, ukazujući na prostor vrijednosti (iskrenost, bogobojaznost, čestitost, pouzdanost...);

-        na temelju relevantne literature zadati grupne projektne zadatke: odgojno značenje porodice za dijete i mladu osobu, putevi i stranputice odgajanja u porodici, svoje dijete ću, ako Bog da, odgajati tako...;

-        razgovarati s učenicima: jesu li tradicionalna i savremena porodica nespojivi pojmovi?, može li tradicionalna porodica živjeti savremenost?, je li porodica koja živi tradiciju orijentir za življenje savremenog?;

-        uputom na odgovarajuću literaturu zadati učenicima grupni projektni zadatak da oslikaju kako to porodica može danas živjeti tradicionalne vrijednosti;

-        analizirati, kroz relevantne islamske izvore, kriterije izbora partnera za život u porodici i dovesti ih u vezu sa kriterijima u bliskom socijalnom okruženju;

-        analizirati, na osnovu relevantnih izvora i iskusatva iz okruženja, smisao i dostojanstvo braka u različitim kulturama prisutnim u BiH te ustanoviti njihove međusobne sličnosti i razlike u odgoju i odrastanju u porodici;

-        analizirati s učenicima dužnosti i prava pojedinih članova porodice u muslimanskom društvu i bošnjačko tradiciji;

-        navesti i analizirati osnovna obilježja te ustanoviti sličnosti i razlike tradicionalne i savremene porodice u Bosni i Hercegovini.

 

Evaluacijski orijentir

-        Usvojenost znanja o porodici kao društvenoj kategoriji te njenom smislu i značaju u muslimanskoj zajednici;

-        poznavanje prava i dužnosti članova porodice te osnovnih obilježja tradicionalne i savremene porodice;

-        učešće u realizaciji projektnih zadataka;

-        doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;

-        vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;

-        kvalitet korištenja literature i izvora u argumentiranju stavova i mišljenja iznesenih na nastavi i u toku prezentacije rezultata projektnih zadataka.

 

8. VRIJEME CIVILIZACIJE ISLAMA

-        Medijevalna svjedočenja islama.

-        Središta islamske kulture.

-        U susretu s islamom Evropa postaje civilizacijom.

-        Tri posljednja velika muslimanska carstva: Osmanlije, Safavidi, Veliki Moguli.

-        Islam u Jugoistočnoj Aziji: Malezija i Indonezija.

 

Didaktičke naznake

-        U okviru ovog tematskog područja nastavnik sa učenicima osvjetljava vrijeme u kojem se kultura učila od muslimana;

-        u okviru nastavne jedinice Medijevalna svjedočenja islama obraditi svjedočanstva iz oblaski islamske nauke, filozofije, duhovnosti i umjetnosti;

-        u okviru nastavne jedinice Središta islamske kulture obraditi: Bagdad, Kairo, Kordovu, Isfahan, Samarkand;

-        u okviru nastavne jedinice U susretu s islamom Evropa postaje civilizacijom posvijestiti često zanemarivanu činjenicu da je Evropa učila od muslimana i tako stasavala u postajanju civilizacijom;

-        u okviru nastavne jedinice Tri posljednja velika muslimanska carstva obraditi: Osmanlije, Safavide, Velike Mogule;

-        Malezija je najnaprednija i najbolje organizirana, a Indonezija najmnogoljudnija muslimanska zemlja. Na ovo područje se islam proširio isključivo moćima ideje islama.

 

Evaluacijski orijentir

-        Usvojenost znanja o zlatnom dobu iz muslimanske povijesti, središtima islamske kulture i velikim muslimanskim carstvima;

-        posviještenost ovovremenih paradigmi uspjeha inspiriranog idejom islama (Malezija);

-        učešće u realizaciji projektnih zadataka;

-        doprinos nastavi kvalitetnim individualnim stavovima i mišljenjima;

-        vrednovanje grupnih i individualnih prezentacija;

-        vrednovanje literarnih radova na zadane teme.

 

LITERATURA

Ekerman, N.: Psihodinamika porodičnog života, Titograd, 1966.

Garody, R.: Živi islam, Sarajevo, 1997.

Hamidullah, Muhamed: Uvod u islam, Sarajevo, 1989.

Karčić, Fikret: Islam u Jugoistočnoj Aziji, El-Kalem, Sarajevo, 1990.

Karić, Enes: Ljudska prava u kontekstu islamsko-zapadne debate, Sarajevo, 1997.

Nasr, S.H.: Srce islama, El-Kalem, Sarajevo, 2002.

Nasr, S.H.: Tradicionalni islam u modernom svijetu, El-Kalem, Sarajevo, 1994.

Nasr, S.H.: Vodič mladom muslimanu, Sarajevo, 1998.

Olport, G.V.: Sklop i razvoj ličnosti, Bugojno, 1991.

Isanović, Nusret: Zloupotreba razlikovanja vjere i religije, Zeničke sveske, br. 1, Zenica, 2005., str. 174-178.

Omerdić Muharem: Živjeti u islamu, Sarajevo, 1995.

Qutb, Sejjid: Znakovi na putu, Sarajevo, bez godine izdanja.

Svijet islama, Zbornik radova,

Valsiner, I.: Čovjekov razvoj i kultura, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1997.

Vejo, E.: Priroda porodičnog odgojnog uzora kod Bošnjaka, Islamska pedagoška akademija u Zenici, Zenica, 2003.

 

* * *

 

PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA

 

Nastavu vjeronauke mogu izvoditi profesori koji su završili:

 

  1. Fakultet islamskih nauka u Sarajevu (pedaogški ili teološki smjer)
  2. Islamski pedagoški fakultet u Zenici ili Bihaću, odsjek za vjeronauku
  3. Druge fakultete islamskih nauka priznate od Rijaseta Islamske zajednice u BiH, čije su diplome nostrificirane od strane Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i položena pedagoška grupa predmeta na ovom fakultetu, uz prethodno završenu jednu od medresa

 

Posebni uvjeti:

Pismena saglasnost nadležnog ureda muftije (shodno odredbi Člana 4. Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH)

 

Copyright © 2013 Rijaset Islamske Zajednice u BiH