Vjeronauka

Hadis dana

"Ko uzme tuđu imovinu, s namjerom da je vrati, Allah će mu pomoći da to učini; a ako je uzme s namjerom da je upropasti, Allah će njega upropastiti."
Buharija

istrazivanja-2011

Nastavni plan i program za II razred srednje škole (2 sata)

 

 

RIJASET ISLAMSKE ZAJEDNICE U BOSNI I HERCEGOVINI

VJERSKOPROSVJETNA SLUŽBA

SARAJEVO

 

 

 

 

 

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

ISLAMSKE VJERONAUKE

ZA DRUGI RAZRED SREDNJE ŠKOLE

 (2 sata sedmično)

 

 

(Ovaj Nastavni plan i program Islamske vjeronauke za I i II razred srednje škole Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini usvojio je i propisao za upotrebu: zaključkom br. 01-SM-06-1/2010,na sjednici Rijaseta održanoj 28. decembra 2009.godine – 13. muharrema 1431. h. godine)

 

 

Rukovodilac Vjerskoprosvjetne službe

 

Mr. Muharem Omerdić

 

 

Sarajevo, 2010.

 

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ISLAMSKE VJERONAUKE ZA SREDNJU ŠKOLU

(2 sata sedmično – 70 sati godišnje)

 

 

Uvod

Nastavu islamske vjeronauke u srednjoj školi treba posmatrati dijelom općeg nastojanja za dosezanjem kvalitetnije škole u Bosni i Hercegovini. Naravno, davanje vjeronaučnog doprinosa ovakvom htijenju treba tumačiti prvenstveno odrazom svijesti o promijenjenoj prirodi kompetencija kojima mlad čovjek treba ovladati. Pomak od materijalnog, sadržajnog znanja ka metodičkim vještinama, umijeću rada u timu, odgovornosti za svoj dio timskog projekta, sposobnosti komuniciranja, intenziviranoj osjetljivosti za drugog i zajednicu, repozicionira položaj i mogućnosti nastave islamske vjeronauke u školi.

Pripadajuće vrijednosti islama su u školi dobile svoj ovovremeni kulturološki medij. Nastavni plan i program islamske vjeronauke za srednje škole dio je konstruiranja djelotvorne spone između islama kao konstituirajuće odrednice bošnjačkog bića i imponirajućeg kvaliteta njegovog življenja u našem dobu.

Nastavni plan i program islamske vjeronauke u srednjoj školi oblikovan je na temelju uvažavanja sljedećih, međusobno komplementarnih zahtjeva:

-        uvažavanje dosadašnjeg iskustva islamske vjeronauke u našoj srednjoj školi;

-        uspostavljanje prepoznavajuće niti s pozitivnim dometima prethodnih nastavnih planova i programa islamske vjeronauke;

-        uspostavljanje takvog pristupa planiranju i programiranju koji će respektirati savremene, djelotvorne didaktičke domete;

-        nastojanje da se koreliraju sadržaji islamske vjeronauke s drugim nastavnim predmetima;

-        afirmiranje interkulturalnog pristupa u kojem postoji prostor za upoznavanje i razvijanje svog identiteta, ali i upoznavanje poštovanje drukčijeg.

Koncepcijski background

Nastavni plan i program kreiran je tako da odgovara razvojnim i religijskim potrebama mladog čovjeka kroz značajan formativni raspon srednje škole. Dominirajuća razvojno preokupirajuća pitanja podstiču otvoren, sistematičan, atraktivan odgovor iz uglova više islamskih znanosti. Didaktičku okosnicu Plana i programa čini razvojni kurikulumski pristup koji ostavlja značajan prostor nastavnikovoj stručnoj odluci o broju sati potrebnih za realizaciju pojedinog tematskog područja (uvažavajući sociogene i antropogene dimenzije učenikove životne situacije u konkretnoj sredini), djelotvornom definiranju najupečatljivijeg zadatka koji neki sadržaj može razviti, a koji ujedno predstavlja i dominirajući sloj pri vrednovanju ishoda učenja, odabiru metodičkog sistema koji će upotrijebiti).

Planom i programom je preciziran omjer u kojem je nastavniku ponuđen okvir, sistem, orijentir, odnosno koliko iziskuje nastavnikovo stručno promišljanje i samostalno odlučivanje (nastavnik kreira godišnji program primjeren konkretnoj sredini, opredjeljuje se za preciziranje metodičkih formulacija svojih nastavnih htijenja, a na temelju ponuđenog kategorijalnog sistema ciljeva).

Model izvedbenog kurikuluma kranje fleksibilno omogućava nastavniku da se odluči koliko nastavnih sati će "posvetiti" nekoj nastavnoj jedinici, kao i to da didaktički zahtjevniju nastavnu jedinicu upisuje više nastavnih sati, s tim da precizira samo fazu njene realizacije, konkretni projektni zadatak za učenike u kontinuitetu istraživačkog bavljenja tom nastavnom jedinicom.

Htijenje da se Plan i program kvalitetno didaktički oblikuje lišeno je ambicije preciziranja metodičke dimenzije. Didaktika osigurava nastavniku – praktičaru kategorijalni sistem, heurističku matricu koja će mu pomoći da formulira šta želi postići nastavom, a time i predvidi i kontrolira ishode.

 

 

Znanstvena pozadina ovakvoj matrici je u didaktičkoj komplementarnosti odgojne i obrazovne intencije nastave te antropološkom razumijevanju čovjeka kao cjeline spoznaje, osjećanja i djelovanja.

Nastavaislamskevjeronaukeusebisažimaiobrazovnoipotcrtanoodgojnohtijenje. Toseostvarujenaraziniciljeva, strategija, evaluacijskihslojevaučenikovograstauislamu.

Heuristička matrica ciljeva nudi kategorijalni sistem razvijanja spoznaje, osjećanja i djelovanja u islamu.

Kognitivni aspekt matrice, teorijski uronjen u Bloomov taksonomski model odgoja spoznaje, dat je kroz četiri razine:

Znanje, s naglaskom na memoriranju sadržaja, njihovom usvajanju kao gotovih činjenica, generalizacija. Nastavnik "zahtijeva" ovu razinu znanja "imperativima": napiši, nabroj, imenuj, definiraj.

Shvatanje u kojem se začima proces prerade ponuđene informacije, njenog asimiliranja u postojeću kognitivnu strukturu ili mijenjanja kognitivnog modela radi "smještanja" nove, drukčije informacije. Sposobnost da se gradivo opiše svojim riječima, sumira, poprati crtežom, grafikonom.

Zapamćeno i shvaćeno treba umjeti primijeniti u sagledavanju neke situacije, u dosezanju kvalitetnog rješenja nekog problema.

Analiza je umijeće rastavljanja cjeline, razumijevanja organizacione strukture nekog gradiva, analize veze među dijelovima.

Na temelju stečenog znanja, procijeniti, evaluirati informacije, situacije. Izvesti zaključak i obrazložiti ga, posjedovati kriterije vrednovanja, kritički suditi. Na ovoj razini snažno se prepliću spoznajna i osjećajna dimenzija osobe jer vrednovanje uvijek u sebe uključuje i osjećanje. Sada je mlada osoba kompetentna da na temelju pređenog puta odgoja i obrazovanja koji rezultira uređenim, djelotvornim znanjem o nečemu, prosuđivati, vrijednosno se očitovati.

Afektivni aspekt matrice predstavlja tok vođenih promjena u odgoju osjećajnosti. Upravo je afektivitet u osobi resurs postizanja odgojnosti islamske vjeronauke. Kategorijalna ljestvica odgoja afektiviteta teorijski je utemeljen u Bloomovom taksonomskom modelu.

Početak odgoja osjećajnosti prema nečemu rezerviran je za početni senzibilitet, osjetljivost, budnost prema određenom fenomenu.

Nakon osjetljivosti prema nečemu, slijedi reagiranje. U početku ono može biti saglašavajuće, samo dok je agens utjecaja prisutan. Važno je ne kritizirati i takvu vrstu afektivnog odgovora na utjecaj. U jednom trenutku, reagiranje se transformira u unutrašnje, praćeno doživljajem zadovoljstva.

Više doživljaja grupira se u stav prema pojavi, koji je u početku unutrašnji, intimni, a njegovo osjećajno pojačavanje rezultirat će izricanjem svog stava u konfliktnoj situaciji, odabirom ponašanja koje mu je sukladno (dinamička komponenta stava).

Na kraju, početni afektivni stimulans, prošavši razine odgoja afektiviteta, slijeva se s osobom, postaje njezinom prirodom, onim po čemu ga okolina prepoznaje, predviđa, vrednuje...

Živjeti islam, krajnji je cilj islamskog odgoja i obrazovanja. Dosegnuti ovakav ishod nije moguće odjednom već postupno: od umijeća raspoznavanja Dobra, preko kreiranja ambijenta za Dobro, pa činjenja Dobra kao konstituente rasta u vjeri do ukupne islamske profiliranosti koju osoba svjedoči kvalitetom življenja u svojoj zajednici.

Nastavnikseodlučujezaizborodređenerazinepromjenekojujemogućeostvaritiodređenimnastavnimsadržajeminjemupripadajućomnastavnomstrategijom: dominantnopodručjepromjene (kognitivno, afektivno, voljnoilikombinirano), dubinapromjenesukladnorazinipojedinogpodručja, konkretnizahtjevikojisepostavljajupredučenika).

Koncepcijska struktura

Koncepcijsku cjelinu Nastavnog plana i programa islamske vjeronauke treba posmatrati unutar cjeline odgoja u vjeri: islamski odgoj u mektebu, porodici, osnovnoj školi... Srednjoškolska vjeronauka je značajan doprinos ukupnom vjerskom odgoju.

Struktura programa je standardizirana za sva uzrasna godišta. Na početku svakog razreda opcrtan je cilj nastave islamske vjeronauke i zadaci pomoću kojih se on ostvaruje. Pri definiranju cilja i zadataka vodilo se računa o specifičnim razvojnim i religijskim potrebama mlade osobe određenog uzrasta, posebnosti sociološke situacije u kojoj naša mladost odrasta, kao i o svojevrsnom spiralnom sistemu pri uređivanju redoslijeda i postizanju intenziteta ponuđenog.

Potom su navedeni nastavni sadržaji, didaktički prilozi nastavnikovom osmišljavanju načina komuniciranja određenog sadržaja i ponuđeni evaluacijski orijentiri.

U nastavi vjeronauke ocjenjivanje je sastavni dio praćenja i vrednovanja učenika. Ne postoje posebno određeni nastavni sati za ocjenjivanje, nego cjelokupan nastavni proces sadrži neizostavnu komponentu ocjenjivanja učenika. Dakle ocjenjivanje učenika se provodi u toku čitave školske godine i ono predstavlja realizaciju procesa praćenja i vrednovanja učenika. U ovom procesu prate se zainteresiranost učenika, njegova aktivnost u svim fazama nastavnog procesa, uključenost u rješavanje zadataka, odnos prema nastavnom predmetu i postignuti rezultati.

U nastavi islamske vjeronauke potiče se i s pažnjom vrednuje svaki mladalački iskorak u ličnom rastu u vjeri – u razumijevanjima, osjećanjima, postupcima.

Na kraju:

Nastavni plan i program je zamišljen kao poticaj kontinuiranoj stručnoj i javnoj raspravi s ciljem njegovog usavršavanja i dosezanja zrelijeg kvaliteta. Permanentno pozvani učesnici ovakve rasprave su: roditelji, nastavnici, kulturni i javni radnici koji svojom odgovornom usredsređenošću i osjetljivošću za ovovremeni govor islama mogu se uključiti u trajni proces profiliranja Nastavnog plana i programa islamske vjeronauke.

Bitno je istaknuti i to da je Nastavni plan i program oblikovan tako da implicira urgentno pojavljivanje pratećeg metodičkog priručnika za nastavnike i udžbenika za učenike.

 

 

 

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ISLAMSKE VJERONAUKE

ZA II. RAZRED SREDNJE ŠKOLE

(2 sata sedmično – 70 sati godišnje)

UVOD

Islamska vjeronauka i u drugom razredu srednje škole ostvaruje i promovira integralni odgoj mladih, kako po svom sadržaju i didaktičkim usmjerenjima tako i po svojim odgojno-obrazovnim ciljevima. Zato vjeronauka u drugom razredu srednje škole pomaže učenicima, koji kao individue prolaze kroz odlučujuće razdoblje svoga odrastanja i određenja, da postupno i sistematski upoznaju povijesno-kulturalnu stvarnost u kojoj žive, opće etičke i moralne probleme savremenoga čovjeka i društva te cjelovitu nauku, načela i vrijednosti islama.

Ona im, također, želi pomoći da postepeno oblikuju vlastite spoznaje i ličnu moralnu svijest, te da tako postanu osposobljeni za poznavanje i vrednovanje čovjeka i svijeta, povijesnih činjenica, izvora, različitih područja i dimenzija života, različitih vrsta govora i načina religioznog izražavanja.

Cilj je da omogući cjelovit i skladan odgoj mlade osobe koja je sposobna kritički promišljati duhovnu, islamsku, kulturnu, tradicijsku i ukupnu stvarnost koja je okružuje. Taj cilj omogućuje učeniku da slobodno, svjesno i odgovorno donosi vlastitu odluku, oblikuje lične stavove o vjeri, da postigne važna životna uvjerenja i moralne vrijednosti po kojima može ostvariti miran, radostan i plodan život u ljudskoj zajednici.

Namjera nam je skladnije povezati vjeronaučne sadržaje s odgojno-obrazovnim postignućima te potrebama i interesima učenika u sadašnjem vremenu, i tako im omogućiti što potpuniji vjerski odgoj, bolje poznavanje islama i bogatog kulturno-historijskog naslijeđa.

Namjera nam je, također, da učenici, imajući u vidu cjelinu školskog odgoja i obrazovanja, prepoznaju i pronađu odgovore na važna životna pitanja kako bi se što bolje osposobili za svjestan, kritički i uravnotežen susret i dijalog s različitim područjima ljudskog znanja i kulture, što ih obrađuju drugi školski predmeti.

Program, jednako tako, razvija duh međuljudskog, međureligijskog i međukulturalnog susreta, tolerancije i dijaloga. Taj se duh prepoznaje u programskom sadržaju, kao i u odgojnim ciljevima i ponuđenim prijedlozima za metodičko oblikovanje vjeronaučne nastave.

Pritom se ne naglašava samo kognitivni i fenomenološki nivo upoznavanja religijskih činjenica nego se, istovremeno, podstiču i promoviraju: usvajanje dijaloških stavova poštovanja, kritička prosuđivanja, promjena perspektive te različiti pristupi religijskim činjenicama radi stjecanja odgojnih efekata. Takvi pristupi, također, podstiču nastavnikovo vrednovanje i učenikovo samovrednovanje vlastitog napretka i zalaganja koje treba biti što obuhvatnije, a samim time i objektivnije i svrsishodnije.

 

Cilj vjeronauke u drugom razredu jeste uvođenje učenika u glavna područja islama i najznačajnije probleme koji se odnose na pitanja vjerovanja, čovjekovih potreba, slobode i života, kao i upoznavanje sa tradicijom. Sadržaji vjeronauke u II razredu predstavljaju nastavak usvajanje sadržaja i stjecanja novih saznanja iz područja islamske vjeronauke u toku srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.

 

Zadaci vjeronauke:

        upoznavanje sa životnim smislom i pomaganje u određivanju misije i ciljeva u životu;

        jačanje vlastite vjere i sposobnosti njenog izražavanja na ličnom i zajedničkom nivou;

        upoznavanje uloge islama u životu pojedinca, porodice, društva;

        poznavanje islama kao vodilje u vlastitom tumačenju svijeta i odgovora na pitanja smisla, usmjeravanja i oblikovanja života;

        razumijevanje uloge slobodne volje čovjeka i njenih mogućnosti;

        pravilno razumijevanje vlastite ličnosti;

        shvatanje smisla ibadeta i pomoć u istrajnosti njegovog izvržavanja;

        osposobljavanje mladih za život u zajednici, zasnovan na principima islama;

        upoznavanje povijesti islama radi gradnje identiteta na vlastitoj kulturi i tradiciji;

        razvijanje ponosne i dostojanstvene ličnosti otvorene prema vjeri, nauci i radu;

        upoznavanje sa drugim religijama te razvijanje tolerancije, dijaloga i saradnje s drugima i drugačijima.

 

TEMATSKA PODRUČJA I NASTAVNI SADRŽAJI

 

1.      ŽIVOT I VJERA

        Tajna i svrha života.

        Radost života.

        Misija vlastitog života.

        Život osmišljen vjerom.

Didaktičke naznake

-     U cilju pripremanja i realiziranja nastave vjeronauke u drugoj godini srednje škole u uvodnom satu u formi razgovora tretirati temu odnosa života i vjere. Razgovor voditi tako da se vjera predstavi kao životna energija koja pokreće čovjeka i određuje mu životni smisao.

-     Nastavna jedinica Tajna i svrha života ima za cilj da mladi shvate i razumiju koji je smisao života. Treba da poveže traganja mladih za smislom života sa Pravim putem koji otkriva islam. Potrebno je mlade upoznati da je život tajna Božija, samo Njemu poznata, ali da svaki čovjek ima svoju ulogu i svrhu postojanja. Zajednička svrha za sve ljude jeste život s ciljem postizanja Božijeg zadovoljstva radi sreće na oba svijeta. Ona treba da mlade usmjeri pri gradnji vlastitog identiteta oplemenjenog islamom. Pruža mladima mogućnost da prihvate čovjeka kao tajnu Božiju i pomaže da spoznaju svrhu ljudskog života.

-     Kroz nastavnu jedinicu Radost života mladi treba da prihvate život kao najveću radost, a ne opterećenje i izgubljenost. Ona mladima pruža mogućnost da spoznaju kakve radosti im može donijeti vjera u Uzvišenog Allaha, na ovom i budućem svijetu, da prepoznaju radost u sebi i oko sebe kroz Boga, roditelje, prijatelje, mir, zadovoljstvo, uspjeh, planiranje, ustrajnost u dobru. Upoznaje ih da je radost znak uspjeha. Poželjno je sve ovo potkrijepiti ajetima i hadisima koji to potvrđuju.

-     Nastavna jedinica Misija vlastitog života ima za cilj da pomogne mladima u otkrivanju i određivanju misije vlastitog života, shodno njihovim potrebama i sposobnostima. Treba da im otkrije da je vodilja srednji put, put umjerenosti, bez pretjerivanja i krajnosti u bilo čemu. Profesor će vještim vođenjem podstaknuti mlade na aktivno učestvovanje u prepoznavanju misije života kroz primjere poslanika (njihova razmišljanja o životu, svrsi postojanja, prepoznavanju vlastite uloge), Kur'ana (savjeta koje daje čovjeku o životu na ovom svijetu) i velikih ljudi, npr. Gazalije i njegovim traganjem za Istinom. Važno je da shvate kako njihova uloga nije oponašanje onog što im nameće, već gradnja vlastite osobnosti oplemenjene islamom.

-     Nastavna jedinica Život osmišljen vjerom treba da usmjeri mlade na život u vjeri, s ciljem njegovog ispunjenja i izbjegavanja dosade, izgubljenosti, besmisla. Ona pruža mogućnost mladima da razumiju ulogu vjere u zadovoljenju jedne od osnovnih čovjekovih potreba, kao i opasnosti od gubitka vjere i izgubljenosti u jednom od brojnih poroka/ovisnosti današnjice. Važno je da mladi prepoznaju vjeru kao odgovor na mnoga pitanja o životu (zdravlja, uspjeha, sreće, zadovoljstva itd.)

-     Ova tematska cjelina treba da usmjeri mlade na postavljanje visokih ciljeva do kojih treba da dođu. Upoznaje mlade sa islamom, kao vjerom koja usmjerava čovjeka na prepoznavanje vlastite misije i postavljanje visokih ciljeva (po uzoru na Poslanikove, a.s., riječi o traženju ne samo ulaska u Džennet već boravku u najvišem dijelu Dženneta).

-     Prijedlozi za projektne zadatke: pisanje rada o temi Svrha života; rad u timovima: istražiti šta mladima donosi radost (da li je to prava radost ili trenutno zadovoljstvo, ispunjava li mlade, zadovoljava li to, zbilja, njihove potrebe i sl.); okrugli sto na temu Vjera kao alternativa za ispunjenje života; individualni rad: vizija i misija moga života.

-     Za ovu tematsku cjelinu predlažemo sat uvođenja, 4 sata obrade i 2 sata utvrđivanja.

Evaluacijski parametri

-     Usvojenost elementarnih znanja iz vjeronauke u prvom razredu srednje škole;

-     aktivno učestvovanje učenika u realizaciji nastavnih sadržaja;

-     individualno volontersko angažiranje u okviru vannastavnih aktivnosti i klubova i organizacije iz kulturne gradske (lokalne) ponude;

-     sposobnost analitičko-sintetičkog analiziranja Pravog puta i stranputica;

-     angažiranost na individualnim, partnerskim i grupnim projektima;

-     nivo usvojenosti znanja o životu u vjeri;

-     vrednovanje individualnog učešća u razgovoru i debati;

-     zalaganje i doprinos na nastavi;

-     evaluacija efekata spoznaje života kao dara Božijeg, samospoznaje i spozanje svijeta u kome žive (razumijevanje, prihvatanje, kritičnost, samokritičnost, tolerancija, pokornost i sl.);

-     zalaganje učenika u prepoznavanju misije života i postavljanju ciljeva za njeno ostvarenje.

Ishodi učenja

-        Kognitivno područjedefinirai opisujevjeru, život, Pravi put, identitet, zadovoljstvo Božije, sreću; opisuje i prepoznaje vjerovanje i nevjerovanje, Pravi put i stranputice, ulogu čovjeka na Zemlji, njegovu misiju i svrhu življenja, stvaranje Božije; objašnjava različite sposobnosti i pronalazi vlastitu ulogu prema svojim sposobnostima; povezuje naučeno sa praksom; prepoznaje svoju misiju i postavlja ciljeve prema uputama islama.

-        Psihomotoričko područje prilagođava život učenju islama, prepoznaje i realizira svoje potrebe, djeluje u skladu sa naučenim, odvaja Pravi put od stranputica, procjenjuje svoje sposobnosti i darove Božije u i na sebi te ih koristi u ostvarenju postavljenih ciljeva radi ostvarenja sreće na oba svijeta.

-        Afektivno područje učestvuje u realizaciji nastave smislenim pitanjima i odgovorima, slijedi date savjete, raspravlja i primjenjuje naučeno, smisleno objašnjava uzroke i posljedice, proučava zadato (stvaranje čovjeka, njegov život na dunjaluku, misije i zadatke poslanika), objašnjava pojam vjere i vjerovanja i integrira ih u životu, prihvata različitosti u izgledu, sposobnostima, stavovima i idejama, vješto brani svoja uvjerenja i sposobnosti te afirmativno djeluje na druge.

 

2.      ČOVJEK I VJERA

        Potrebe čovjeka.

        Susret sa svojom vlastitošću.

        Prakticiranje i življenje vjere.

        Vjerom do ostvarenja svoje ljudskosti.

Didaktičke naznake

-     Nastavna jedinica Potrebe čovjeka ima za cilj da mladi samoevaluiraju vlastite potrebe s ciljem izdvajanja potreba nužnih za sretan i uspješan život u zadovoljstvu i miru. Bitno je da shvate kako tijelo i duša imaju različite potrebe i da je radi harmonije u čovjeku nužno udovoljavati podjednako i potrebama duše i potrebama tijela. Upoznati ih sa opasnim posljedicama preferiranja potrebe tijela i zanemarivanja potreba duše. Posebno izdvojiti potrebu za vjerom, koja je hrana duše, izvor mira, sreće, zadovoljstva i ispunjenja ljudskosti. Profesor treba usmjeriti mlade da potragu za zadovoljstvom i ispunjenjem potraže u vjeri te da ih upozori na opasnosti traženja sebe na stranputicama. Može iskoristiti Maslovljevu hijerarhiju potreba, ajete i hadise o vjeri i vjerovanju.

-     Kroz nastavnu jedinicu Susret sa svojom vlastitošću treba pomoći mladima da se razvijaju prema postavljenom cilju, kojeg treba ostvariti. Na tom putu, putu traženja sebe, treba da prepoznaju i prihvate svoja tjelesna, društvena, psihološka, religiozna i kulturna obilježja radi uspješne integracije u društvo. Ona preventivno djeluje na snažnu diferencijaciju društva koja može dovesti do gubitka sebe i stalnim traženjem identiteta. Profesor treba da, prije svega, razvija samopoštovanje i kompetencije osnažene islamskim vrijednostima (Kur'anu i sunnetu) kod mladih kako ne bi pri prvim neuspjesima prelazili u devijantna ponašanja. Također ih treba poučiti da se oslobode tuđih mjerila i da svoja djela mjere prema zadovoljstvu Božijem i da kao jedinstvena jedinka stvorena voljom Božijom treba da razvijaju svoj duhovni, društveni i materijalni individualitet.

-     Cilj nastavne jedinice Prakticiranje i življenje vjere je da potakne mlade na razmišljanje o vlastitom odnosu prema Stvoritelju. Oni treba da preispitaju svoje vjerovanje u Boga, kao i načine pokazivanja tog vjerovanja (postupaju li po Njegovim zapovijedima, izbjegavaju li ono što je zabranjeno, rade li što iz ljubavi prema Njemu, npr. namaz, post, učenje, srame li se pokazati ljubav prema Njemu i sl.) te da se upoznaju s neizmjernom ljubavlju Božijom prema čovjeku kroz privilegije i počasti koje je čovjek dobio. Ova nastavna jedinica treba da razvije svijest kod mladih kako vjera nije stvar zaostalosti, već znak poštivanja i samopoštivanja, uvažavanja i samouvažavanja, pomaganja i samopomaganja te da treba biti prožeta u svakom segmentu ljudskog života, kao što je i Uzvišeni Allah u svakom trenutku uz čovjeka.

-     Nastavna jedinica Vjerom do ostvarenja ljudskosti treba da pomogne mladima u pronalaženju smisla kroz odnos prema sebi, drugima i okruženju, sistema vrijednosti: odgovornosti, rješavanja problema, zadovoljstva Božijim određenjem, upravljanja emocijama kroz prizmu islamskog učenja. Ona treba da podstakne mlade na aktivnu potragu za istinom, a ne da čekaju da istina njih traži i žive za danas. Profesor svojim vještim vođenjem treba da odgojnu prazninu kod mladih popuni vjerom te da im pomogne da otkriju blagodati i ljepote koje vjera nudi. Nastavna jedinica treba i da učvrsti vjerovanje mladih te da otkloni sumnje ili nevjerovanje iz njihovih stavova.

-     Projektni zadaci: organizovati debatu o temi "Ljudi su danas nezadovoljni i neprestano tragaju za srećom jer udovoljavaju samo potrebama tijela", "Vjera je hrana za dušu"; zadati oformljenim timovima da kod svojih vršnjaka istraže u čemu pronalaze zadovoljstvo poslije neuspjeha, u kojoj mjeri oblikuju ponašanje prema Božijoj uputi, a koliko prema mišljenju vršnjaka, šta njihove vršnjake čini sretnim, na koje načine mladi pokazuju ljubav prema Bogu i sl. Profesor treba da pomogne timovima u osmišljavanju istraživačkih upitnika i usmjeri ih kako da istražuju, a na času da zajedno analiziraju dobijene rezultate.

-     Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo sat uvođenja, 4 sata obrade i 2 sata utvrđivanja.

Evaluacijski parametri

-     Usvojenost elementarnih znanja o odnosu pojedinca, vjere i vjerovanja;

-     aktivno učestvovanje učenika u realizaciji nastavnih sadržaja;

-     individualno volontersko angažiranje u okviru vannastavnih aktivnosti i klubova te organizacije iz kulturne gradske (lokalne) ponude;

-     sposobnost analitičko-sintetičkog analiziranja duhovnih i tjelesnih potreba te pronalaženje načina adekvatnog udovoljavanja njima;

-     angažiranost na individualnim, partnerskim i grupnim projektima;

-     nivo usvojenosti znanja o životu mladih u vjeri;

-     vrednovanje individualnog učešća u razgovoru i debati;

-     zalaganje i doprinos na nastavi;

-     evaluacija efekata spoznaje čovjeka kao bića tijela i duha, samospoznaje i spozanje svijeta u kojem žive (razumijevanje, prihvatanje, kritičnost, samokritičnost, tolerancija, pokornost i sl.), odnosa prema Bogu i života u vjeri;

-     zalaganje učenika u prepoznavanju misije života i postavljanju ciljeva za njeno ostvarenje uz pomoć Boga i vjere u Njega.

Ishodi učenja

-        Kognitivno područjedefinirai opisujepotrebe čovjeka, samopoštovanje, dostojanstvo, upute i propise Božije, sumnje, opisuje i prepoznaje vlastite potrebe i način udovoljavanja istih, omjer u udovoljavanju potrebama duše i tijela, svoj odnos prema Bogu, upute i propise, načine iskazivanja ljubavi prema Bogu, potrebu za vjerom, da objašnjava individualnost svakog čovjeka te nužnost njegovanja tē individualnosti, povezuje naučeno sa praksom, prepoznaje svoju individualnost, najljepše načine zahvale Bogu i pokazivanja ljubavi prema Njemu prema uputama islama, otkriva ljepote i blagodati života u vjeri.

-        Psihomotoričko područje prilagođava život učenju islama, prepoznaje i realizira svoje potrebe, djeluje u skladu sa naučenim, odvaja Pravi put od stranputica, procjenjuje svoje sposobnosti i darove Božije u i na sebi te ih koristi u ostvarenju postavljenih ciljeva radi ostvarenja sreće na oba svijeta.

-        Afektivno područje učestvuje u realizaciji nastave smislenim pitanjima i odgovorima, slijedi date savjete, raspravlja i primjenjuje naučeno, smisleno objašnjava uzroke i posljedice, proučava zadato (stvaranje čovjeka, njegov život na dunjaluku, misije i zadatke poslanika), objašnjava pojam vjere i vjerovanja i integrira ih u životu, prihvata različitosti u izgledu, sposobnostima, stavovima i idejama, vješto brani svoja uvjerenja i sposobnosti te afirmativno djeluje na druge.

 

3.      ISLAM I SLOBODA

        Islamsko poimanje slobode.

        Sloboda i odgovornost.

        Na putu prema slobodi i zrelosti.

        Mediji i sloboda.

Didaktičke naznake

-     Nastavna jedinica Islamsko poimanje slobode ima za cilj da upozna mlade sa pojmom slobode i slobodne volje u islamu, kao od Boga dobijene mogućnosti, ali i odgovornosti, za pravljenje izbora u životu. Mladi treba da shvate kako je čovjek jedino Božije stvorenje koje je dobilo slobodnu volju, ali i upute od Uzvišenog Boga o dobru i zlu, kao i posljedicama koje slijede. Važno je i da shvate kako je čovjek oslobođen od robovanja bilo čemu, osim Uzvišenom Bogu i da je sloboda u islamu obilježena granicama moralnosti. Za realizaciju nastavne jedinice upotrijebiti ajete i hadise koji govore o ovoj temi. Ova nastavna jedinica pruža mogućnost da se napravi osvrt na poglede različitih religija o čovjekovoj slobodi i slobodni općenito.

-     Kroz nastavnu jedinicu Sloboda i odgovornost potrebno je mladima razvijati svijest da dobijena sloboda od Boga ne znači oslobađanje odgovornosti za učinjena djela, kao i da smo slobodni u izborima koje pravimo, ali da svi izbori imaju posljedice, koje bitno utječu na ljudski život, kako na ovom tako i na budućem svijetu. Ona treba da pomogne mladoj osobi se uči da preuzme odgovornost za učinjeno i da ne pronalazi krivca u drugima, tako opravdavajući svoje postupke, te da se suoči sa svojim problemima i da pronađe vlastita rješenja. Ovo treba da im pomogne u sagledavanju njihovih vlastitih postupaka radi popravljanja kvaliteta života na oba svijeta.

-     Cilj nastavne jedinice Na putu prema slobodi i zrelosti je da pomogne mladima u procesu odrastanja i sve sigurnijeg osamostaljivanja da ostanu na Pravom putu, da zadrže individualnost dobijenu od Uzvišenog Boga, da se izbore za nezavisnost od vršnjaka, medija, sredine, kao i da ih pouči prosuđivanju onoga što im se nudi radi kreiranja njihovog identiteta. Nastavna jedinica treba da ih podstakne na rad i razvije im svijest o nužnosti rada i vlastitog privređivanja kao bitnog segmenta u procesu osamostaljivanja i stjecanja ekonomske nezavisnosti, kao i da im skrene pažnju na opasnosti koje postoje na neformalnim mjestima ili otvorenim prostorima, poput ulica, parkova, obala, kafića, stadiona i sl. Naravno, svim ovim vrijednostima prići na primjerima Kur'ana i sunneta te ponuditi savremene islamske odgovore na pitanje slobode i ljudskih prava.

-     U okviru nastavne jedinice Mediji i sloboda posebnu pažnju posvetiti utjecaju medija na depersonalizaciju mladih, brisanje kulturnog i nacionalnog identiteta, kao i na gubitak odnosa sa samim sobom i gubljenje vlastite originalnosti. Podsjetiti mlade na nužnost robovanja Uzvišenom Bogu, a ne medijima, jer oni nude virtuelni, izmišljeni svijet koji čovjeka vodi u područje beskorisnog, često bitno različitog od istinskih vrijednosti i prave realnosti. Podstaknuti ih na kritičko prosuđivanje informacija iz medija, kome i u kojim realnim životnim situacijama daju prednost u donošenju odluka i ponašanju – Božijim uputama ili medijskim instrukcijama, da sami zaključuju koje su posljedice manje i koji je izbor bolji.

-     Tematska cjelina ima za cilj da, upoznajući mlade sa pojmom slobode i nezavisnosti prema drugim stvorenjima, podstakne ih na izgradnju ponosne i dostojanstvene ličnosti sa svim kvalitetima koje su dobili od Uzvišenog Boga. Treba da shvate u čemu je njihova sloboda, koje su njene mogućnosti i kako da je iskoriste radi što kvalitetnijeg života.

-     Prijedlozi za projektne zadatke: debata o temi "Negativne pojave u društvu se mogu pravdati čovjekovom slobodom", "Sloboda koju nudi islam je sloboda po mjeri čovjeka"; timski rad: timovi istražuju među vršnjacima ko pomaže mladima u stjecanju nezavisnosti, kakvu nezavisnost nude mladima otvoreni prostori, nezavisnost u islamu, kako mediji predstavljaju mlade (printani mediji, TV, internet i sl), pozitivne i negativne strane utjecaja medija na mlade.

-     Za realizaciju ove tematske cjeline predlažemo 4 sata obrade i 4 sata utvrđivanja.

Evaluacijski parametri

-     Usvojenost elementarnih znanja o slobodi u islamu, slobodnoj volji, utjecaju drugih na čovjekovu slobodu, oslobođenosti robovanja prema drugima i o robovanju Uzvišenom;

-     aktivno učestvovanje učenika u realizaciji nastavnih sadržaja;

-     individualno volontersko angažiranje u okviru vannastavnih aktivnosti i klubova te organizacije iz kulturne gradske (lokalne) ponude;

-     sposobnost analitičko-sintetičkog analiziranja slobode i slobodne volje, robovanja drugima i robovanja Uzvišenom Allahu, dostojanstva i poniznosti;

-     angažiranost na individualnim, partnerskim i grupnim projektima;

-     nivo usvojenosti znanja o životu mladih u vjeri, organizovanju života u slobodnom voljom u slobodi datoj od Boga;

-     vrednovanje individualnog učešća u razgovoru i debati;

-     zalaganje i doprinos na nastavi;

-     evaluacija efekata spoznaje čovjeka kao bića sa slobodnom voljom koje ima slobodu u okvirima moralnosti i koje je spremno prihvatiti posljedice za izbore koje pravi;

-     evaluacija efekata slobode i nezavisnosti u izgradnji ponosne i dostojanstvene ličnosti sa kvalitetima dobijenim od Allaha Uzvišenog;

-     zalaganje učenika u nezavisnom pravljenju izbora s ciljem izgradnje identiteta u okvirima vlastite kulture i tradicije.

Ishodi učenja

-        Kognitivno područjedefinirai opisujepojam slobode, slobodne volje, upute date od Uzvišenog Boga i mogućnost izbora, zatim ljudsko dostojanstvo i oslobođenost od robovanja bilo kome izuzev Uzvišenom Bogu; opisuje i prepoznaje slobodu demokratskog društva i slobodu u islamu, mogućnost vlastitog izbora i posljedice koje ti izbori donose, različito nametanje raznih oblika robovanja u savremenom društvu; objašnjava slobodu svakog čovjeka te nužnost njegovanja tē slobode u okvirima islama, opisuje i razumije put koji održava nezavisnost čovjeka od stvorenja, a zavisnost samo o Stvoritelju; povezuje naučeno sa praksom; prepoznaje svoju individualnost i mogućnost izbora sa posljedicama, dobrim ili lošim; prepoznaje najljepše načine provođenja slobodne volje; otkriva ljepote i blagodati slobode i slobodne volje u islamu.

-        Psihomotoričko područje prilagođava život učenju islama o slobodi i slobodnoj volji, prepoznaje prave savjete i realizira svoje izbore prema uputama Uzvišenog Allaha, djeluje u skladu sa naučenim, odvaja Pravi put od stranputica, slobodu od robovanja, procjenjuje svoje potrebe i realizira ih slobodnim izborom, nezavisno od vršnjaka, medija i sl., te ih koristi u ostvarenju sreće na oba svijeta.

-        Afektivno područje učestvuje u realizaciji nastave smislenim pitanjima i odgovorima, slijedi date savjete, raspravlja i primjenjuje naučeno, smisleno objašnjava uzroke i posljedice, proučava zadato (nezavisnost, slobodu, robovanje, zavisnost, izbore, mogućnosti, posljedice, različite utjecaje), objašnjava pojam slobode u islamu i slobodne volje i integrira ih u životu, prihvata savjete od Uzvišenog Allaha s ciljem što pozitivnijih posljedica i ishoda, vješto brani svoja uvjerenja i sposobnosti te afirmativno djeluje na druge.

 

4.      ČOVJEKOVA DUHOVNA I MATERIJALNA REALNOST

        Čovjek – biće duha i tijela.

        Harmonija između duhovnog i materijalnog.

        Grijeh i duhovna tjeskoba.

        Pokajanje.

Didaktičke naznake

-     Nastavna jedinica Čovjek, biće duha i tijela ima za cilj da dublje upozna mlade sa njima samima s ciljem uspostavljanja harmonije u njihovom životu. Ona mlade treba da upozna sa samom ljudskom prirodom i kvalitetima poput: pronicljivosti, radoznalosti, znatiželje i potrebe za aktivitetom. Oni treba da shvate kako čovjek ne pronalazi istinsku dugotrajnu sreću u zadovoljenju vlastitog tijela (samo trenutno zadovoljstvo), već u radoznalosti i znatiželji, odnosno prirodnoj težnji duše za spoznajom, saznanjem, kao i prirodnoj težnji za djelovanjem. Kako bi što bolje razumjeli spomenute karakteristike čovjeka, treba ih podsjetiti na izvorne akte samog ponašanja, kao što su: odgojni osjećaj (osjećaj za pravednost, dostojanstvo, empatija, uloga poslanika), otvorenost prema svijetu (postignuća u učenju i ponašanju, produktivno sudjelovanje u životu – kulturni i naučni razvoj), radoznalost i znatiželja (motivacija, traganje za odgovorima na životna pitanja, otkrivanje, popunjavanje praznine, opasnost od skretanja s Pravog puta i nužnost razvijanja i održavanja ljudske radoznalosti kroz Objave) i aktivan odnos prema svijetu u kome žive (neophodno ga je podržati odgojem, ne sputavati ga, podsticati ga riječima Uzvišenog Allaha „Allah neće izmijeniti stanje jednog naroda dok...“(sura XIII, 11.ajet) „I reci: 'Trudite se! Allah će trud vaš vidjeti...'“(sura IX, 105. ajet)

-     Cilj nastavne nastavne jedinice Harmonija između duhovnog i materijalnog je da na učenjima islama pouči mlade kako da zadovolje sve funkcije ljudske prirode. Da bi uspostavili potrebnu harmoniju nužno je da zadovolje fizičke potrebe kao što su: hrana, kretanje, rast, razvoj, liječenje i sl. Sve potkrijepiti kur'anskim ajetima i hadisima koji govore kako da se zadovolje ove funkcije prema savjetima našeg Stvoritelja. Zatim, psihičke funkcije kao što su: osjećanja, sjećanja, suđenje, zaključivanje, maštanje, mišljenje, ljubav, težnja, htijenje i sl. – sve potkrijepiti ajetima i hadisima koji upućuju kako zadovoljiti navedene potrebe. I na kraju, ali ne manje važnu, duhovnu funkciju u koju spadaju različiti duhovni akti kao što su: vjera, estetika, moralnost, sigurnost i sl. Sve navedene funkcije je nužno razvijati s ciljem razvoja cjelovite ljudske ličnosti kako ne bi postala žrtva okoline.

-     U okviru nastavne jedinice Grijeh i duhovna tjeskoba posebnu pažnju posvetitilošim izborima mladih u prijateljstvu i druženju koji ih mogu odvesti do različitih ovisnosti usljed ljudske radoznalosti i znatiželje. Ona treba da ih upozna s stavom islama prema ovisnosti, kao i duhovnom štetom koja proizlazi iz ovisnosti (o drogi, alkoholu, duhanu, kocki, seksu) bitno je da pomogne mladima u suočavanju s problemima ovisnosti radi njihovog prevladavanja.

-     Kroz nastavnu jedinicu Pokajanje potrebno je suočiti mlade sa grijesima koje prave u realizaciji potreba u ostvarenju funkcija ljudske prirode. Potrebno ih je i podsjetiti na tjeskobu koja se javlja pod utjecajem tih grijeha. Nastavna jedinica ima cilj da pouči mlade kako da se suoče sa učinjenim grijesima i očiste se od njih kroz tevbu-pokajanje. Treba i da ih upozna sa smislom tevbe, njenom duhovnom dimenzijom i vrijednostima. Nužno je istaći kako da se tevba čini u griješenju prema Bogu te kajanje i izvinjenje u griješenju prema čovjeku. Ova nastavna jedinica pruža mogućnost upoznavanja mladih sa pokajanjem i iskupljenjem od grijeha u drugim religijama.

-     Projektni zadaci: istražiti jedan segment upute čovjeku kroz objave, npr. zakon – od zakona Tevrata do zakona Kur'ana, samoevaluacija učenika u ostvarivanju osnovnih funkcija ljudske prirode, utvrditi da li teže harmoniji. Timski rad: istražiti po timovima zastupljenost odavanju grijehu ovisnosti (svaki tim druga vrsta ovisnosti) među vršnjacima ili u razredu, debata o temi Pokajanje oslobađa čovjeka od učinjenog grijeha ili neku po izboru vezanu za pokajanje.

-     Za ovu tematsku cjelinu predlažemo 4 sata obrade i 3 utvrđivanja.

Evaluacijski parametri

-     Usvojenost elementarnih znanja o duhovnim i materijalnim realnostima čovjeka, njegovoj duši, tijelu, prirodi i svijetu u kom živi;

-     aktivno učestvovanje učenika u realizaciji nastavnih sadržaja;

-     individualno volontersko angažiranje u okviru vannastavnih aktivnosti i klubova i organizacije iz kulturne gradske (lokalne) ponude;

-     sposobnost analitičko-sintetičkog analiziranja prirode čovjeka, njenim izvornim aktima i funkcijama, suočavanja sa učinjenim pogreškama u ostvarivanju funkcija ljudske prirode,

-     angažiranost na individualnim, partnerskim i grupnim projektima;

-     nivo usvojenosti znanja o životu mladih u vjeri, zadovoljavanju potreba i ostvarivanju harmonije u ostvarivanju funkcija ljudske prirode;

-     vrednovanje individualnog učešća u razgovoru i debati;

-     zalaganje i doprinos na nastavi;

-     evaluacija efekata spoznaje čovjeka kao bića sa slobodnom voljom koje ima slobodu u okvirima moralnosti i koje je spremno prihvatiti posljedice za izbore koje pravi;

-     evaluacija efekata postizanja harmonije između duhovnog i materijalnog u ljudskoj prirodi u okvirima islamskog života;

-     zalaganje učenika u nezavisnom pravljenju izbora radi izgradnje identiteta u okvirima vlastite kulture i tradicije, uz uvažavanje prava drugih da prave isti izbor.

Ishodi učenja

-        Kognitivno područjedefinirai opisujepojam čovjeka kao biće duha i tijela, harmonije između duha i tijela, grijeha, duhovne tjeskobe i pokajanja, zatim izvorne akte i funkcije ljudske prirode; opisuje i prepoznaje fizičku, psihičku i duhovnu funkciju čovjeka; objašnjava načine ostvarivanja tih funkcija na osnovu uputa i savjeta Uzvišenog Allaha; povezuje naučeno sa praksom, prepoznaje svoje potrebe i smješta ih u funkcije kojima pripadaju radi postizanja harmonije u njihovom ostvarivanju; pronalazi najljepše načine uspostavljanja harmonije između duha i tijela; otkriva ljepote i blagodati u stvaranju ljudske prirode, te ih nastoji zadržati.

-        Psihomotoričko područje prilagođava život učenju islama o prirodi čovjeka, prepoznaje prave savjete i realizira svoje potrebe prema uputama Uzvišenog Allaha radi postizanja harmonije, djeluje u skladu sa naučenim, odvaja Pravi put od stranputica, ispravno od pogrešnog, procjenjuje svoje potrebe i realizira ih slobodnim izborom, nezavisno od vršnjaka, medija i sl., te ih koristi u postizanju harmonije i ostvarenju sreće na oba svijeta. Prihvata vlastite pogreške i priziva Božiju milost i oprost.

-        Afektivno područje učestvuje u realizaciji nastave smislenim pitanjima i odgovorima, slijedi date savjete, raspravlja i primjenjuje naučeno, smisleno objašnjava uzroke i posljedice, proučava zadato (ljudsku prirodu, njene funkcije, harmoniju, grijeh među mladima, pokajanje), objašnjava pojam griješenja i pokajanja (integrira ga u životu), prihvata i u životnoj praksi realizira savjete od Uzvišenog Allaha s ciljem postizanja Njegovog zadovoljstva, vješto brani svoja uvjerenja i sposobnosti te pozitivno djeluje na druge.

 

5.      SMISAO IBADETA

        Značaj ibadeta u životu vjerujuće osobe.

        Ibadetom do preobražaja i punine života.

        Istrajnost u ibadetu.

Didaktičke naznake

-        U okviru nastavne jedinice Značaj ibadeta u životu vjerujuće osobe je da razvije svijest kod mladih o ulozi ibadeta u životu vjernika, kako na ovom tako i na budućem svijetu. Ona treba da kroz primjereno odabrane ajete i hadise, bez zastrašivanja, podstiče mlade na činjenje ibadeta u različitim oblicima. Podsjetiti ih da se kvalitet ibadeta u islamu mjeri namazom, koji u sebi sadrži i druge oblike ibadeta kao što su: dova, tevba, zikr i sl. Mladi treba da shvate kako sva dobra djela (učenje, rad, pomaganje, govor, jelo i sl.) mogu postati ibadet, ukoliko se čine u ime Allaha Uzvišenog, te donijeti korist i na ovom i na budućem svijetu. Osim lične koristi, čovjeku donosi i ljubav, blizinu i zaštitu Božiju, odnosno stalnu vezu sa Stvoriteljem.

-        Nastavna jedinica Ibadetom do preobražaja i punine života treba da približi mladima život prožet svakodnevnim ibadetom kroz izvršavanje individualnih, socijalnih, ekonomskih i političkih poslova, kao i kroz ostvarivanje ličnog, porodičnog i društvenog prava. Ona treba da razvije svijest kod mladih da samo ovakvim načinom života mogu postići preobražaj do najvećih stepena moralnosti i ostvariti puninu vlastitog života. Sve segmente prožeti odgovarajućim ajetima i hadisima.

-        Cilj nastavne jedinice Istrajnost u ibadetu je da istraju u činjenju ibadeta bez obzira na ritmično kretanje čovjeka između duhovnog i materijalnog, strogosti i saosjećajnosti, pravde i praštanja, straha od kazne i nade u milost zasnovane na ljubavi Božijoj prema čovjeku. Mjera za činjenje ibadeta i religijskog života općenito treba da im bude shvatanje tevhida kao jedinosti Božije i integriranje mnoštva u Jedinstvo s inteligencijom sposobnom da spozna Jednoga. Istinski ibadet treba da uključi cijelo biće kako ne bi došlo do pasivnog pristupa Bogu. On treba da obuhvati misli, emocije, radnje, govor, ideje, tj. unutarnji i vanjski napor čovjeka.

-        Projektni timski zadaci: istražiti zastupljenost ibadeta u životu mladih (vršnjaka u razredu, npr.), predanost mladih u ibadetu, samoevaluacija ili rad o temi "Razlika između ibadeta i djela koja to nisu", "Kako moje misli, osjećanja, djela, riječi mogu biti ibadet".

-        Za ovu tematsku cjelinu preporučujemo 3 sata obrade i 2 utvrđivanja.

Evaluacijski parametri

-     Usvojenost elementarnih znanja o ibadetu i smislu ibadeta u životu čovjeka, kao i načina vršenja ibadeta;

-     aktivno učestvovanje učenika u realizaciji nastavnih sadržaja;

-     individualno volontersko angažiranje u okviru vannastavnih aktivnosti te klubova i organizacije iz kulturne gradske (lokalne) ponude;

-     sposobnost analitičko-sintetičkog analiziranja ibadeta, njegove uloge u životu i predanosti u ibadetu;

-     angažiranost na individualnim, partnerskim i grupnim projektima;

-     nivo usvojenosti znanja o životu mladih prožetog ibadetom, njegovom kvalitetu i ispunjenosti;

-     vrednovanje individualnog učešća u razgovoru i debati;

-     zalaganje i doprinos na nastavi;

-     evaluacija efekata spoznaje čovjeka kao bića koje ibadet čini s ciljem približavanja Bogu svojom slobodnom voljom;

-     evaluacija efekata postizanja harmonije između duhovnog i materijalnog u ljudskoj prirodi u okvirima islamskog življenja;

-     zalaganje učenika u činjenju ibadeta u svim segmentima života radi blizine Božije.

Ishodi učenja

-        Kognitivno područjedefinirai opisujepojam ibadeta, čovjeka kao bića koje treba da ibadet čini svim svojim bićem, istrajnost u činjenju ibadeta; opisuje i prepoznaje fizičku, psihičku i duhovnu funkciju ibadeta; objašnjava načine činjenja ibadeta kroz sve funkcije čovjeka; povezuje naučeno sa praksom; prepoznaje prilike u kojima može činiti ibadet; pronalazi najljepše načine činjenja ibadeta; otkriva ljepote i blagodati u činjenju ibadeta te nastoji biti ustrajan u njegovom činjenju.

-        Psihomotoričko područje prilagođava život učenju islama o prirodi čovjeka i činjenju ibadeta, prepoznaje prave načine činjenja ibadeta, djeluje u skladu sa naučenim, odvaja djela koja su ibadet od onih koja to nisu, ispravno od pogrešnog, procjenjuje životne prilike u kojima treba da čini ibadet i realizira ga nezavisno od drugih te ibadetom nastoji steći ljubav i blizinu Božiju.

-        Afektivno područje učestvuje u realizaciji nastave smislenim pitanjima i odgovorima, slijedi date savjete, raspravlja i primjenjuje naučeno, smisleno objašnjava uzroke i posljedice, proučava zadato (pojam ibadeta, njegovu svrhu, cilj, ustrajnost u njemu i utjecaj ibadeta na život čovjeka), objašnjava pojam ibadeta (integrira ga u životu), prihvata različite oblike ibadeta, vješto brani svoja uvjerenja i sposobnosti te afirmativno djeluje na druge.

 

6.      PORODICA U ISLAMU

        Blagodati porodičnog života.

        Oaza zdravog uzrastanja i sretnog života.

        Tradicionalne vrijednosti u bošnjačkoj porodici.

        Kako sačuvati porodicu danas?

Didaktičke naznake

-     U okviru nastavne jedinice Blagodati porodičnog života, nakon uvodnog podsjećanja na porodicu kao osnovnu ćeliju društva,treba potaknuti mlade na pronalaženje bitnih vrijednosti u porodici kao što su: sigurnost, podrška, ljubav, utočište, ljubav i sl. Upoznati ih sa ajetima i hadisima koji afirmativno govore o porodičnom životu.

-     Nastavnom jedinicom Oaza zdravog uzrastanja i sretnog života mladima predstaviti porodicu kao oazu, poseban svijet koji je kreiran kako bi oni imali sretno odrastanje i dobili temelje sretnog života. Suočiti ih sa žrtvama koje su njihovi roditelji podnijeli s ciljem kreiranja tog svijeta, kako bi osjećali jaču zahvalnost i odanost prema njima. Ona, također, treba da priprema mlade za zasnivanje novih njihovih porodica na principima islama, njihovim ulogama i obavezama u njoj.

-     Kroz nastavnu jedinicu Tradicionalne vrijednosti u bošnjačkoj porodici pomoći mladima da spoznaju ljepotu tradicionalne porodice (brojnost, poštivanje, uvažavanje, jačina, složnost, bliskost), porodice koja je imala vremena za svakog člana, porodice koja je odgajala primjerom i tradicijom provjerenim metodama, porodicom koja je imala svoju hijerarhiju, uređenje i način funkcioniranja. Upoznati ih sa nekim uspješnijim bošnjačkim porodicama koje su iznjedrile velike i uspješne Bošnjake.

-     Cilj nastavne jedinice Kako sačuvati porodicu danas je da razvije odgovornost mladog čovjeka prema vlastitoj porodici, da ga podstakne na razmišljanje o porodici, njenim jakim i slabim stranama, njenim prednostima i nedostacima radi lakšeg očuvanja iste i njenog jačanja. Upoznati ga s ulogom svakog člana porodice, obavezama i pravima unutar porodice, nužnim za njeno normalno funkcioniranje. Ona treba da podstakne mladu osobu da uoči opasnosti koje prijete porodici, da shvati zašto se javljaju i da im se odupire, tj zaštiti porodicu od njih.

-     Projektni zadaci: istražiti vlastito porodično stablo, izdvojiti tradicionalne vrijednosti porodice koje nestaju, zadatak za debatu "Društvo gubi svoju jačinu nestajanjem porodice".

-     Za ovu tematsku cjeli predlažemo sat uvođenja, 4 sata obrade i 2 utvrđivanja.

Evaluacijski parametri

-     Usvojenost elementarnih znanja o porodici, njenim vrijednostima, obavezama prema njoj, obavezama i pravima unutar nje;

-     aktivno učestvovanje učenika u realizaciji nastavnih sadržaja;

-     individualno volontersko angažiranje u okviru vannastavnih aktivnosti te klubova i organizacije iz kulturne gradske (lokalne) ponude;

-     sposobnost analitičko-sintetičkog analiziranja tradicionalne i moderne porodice;

-     angažiranost na individualnim, partnerskim i grupnim projektima;

-     nivo usvojenosti znanja o životu mladih unutar porodice;

-     vrednovanje individualnog učešća u razgovoru i debati;

-     zalaganje i doprinos na nastavi;

-     evaluacija efekata spoznaje uloge i vrijednosti porodice u društvu;

-     evaluacija efekata postizanja dobrog porodičnog života;

-     zalaganje učenika u jačanju vlastite porodice i očuvanju tradicionalnih vrijednosti bošnjačke porodice.

Ishodi učenja

-        Kognitivno područjedefinirai opisujepojam porodice; opisuje i prepoznaje vrijednost, ulogu i funkciju porodice; objašnjava načine očuvanja pravih porodičnih vrijednosti u okrilju islama; prepoznaje prilike u kojima može da štiti porodicu, porodične odnose i članove porodice; pronalazi najljepše načine odanosti porodici; otkriva ljepote i blagodati u porodičnom životu te nastoji biti ustrajan u njegovom očuvanju.

-        Psihomotoričko područje prilagođava život učenju islama o porodičnom životu, prepoznaje prave načine izvršavanja porodičnih obaveza, djeluje u skladu sa naučenim, procjenjuje životne prilike u kojima treba da se oslanja na porodicu, afirmira porodični život i realizira ga nezavisno od drugih.

-        Afektivno područje učestvuje u realizaciji nastave smislenim pitanjima i odgovorima, slijedi date savjete, raspravlja i primjenjuje naučeno, smisleno objašnjava uzroke i posljedice, proučava zadato, objašnjava pojam porodičnog života (integrira ga u životu), prihvata različite oblike porodičnih odnosa, vješto brani svoju porodicu te pozitivno djeluje na druge.

 

7.      MUSLIMANSKA ZAJEDNICA

        Kur'an i hadis o zajednici.

        Čovjek graditelj zajednice.

        Uloga džemata u zajednici.

        Moj doprinos zajednici.

Didaktičke naznake

-     Cilj nastvane jedinice Kur'an i hadis o zajednici je da predstavi pojam zajednice (ummet) u obzorjima Kur'ana u hadisa, zajednicu koja je utemeljena na pravdi, zajednici u kojoj je svrhovitost Božijeg zakona učinjena mogućom, zajednici koja je zauzela srednji put, zajednici koja njeguje individualnost i omogućuje joj da preživi u društvu kroz Božiju prisutnost kako u srcu čovjeka tako i u samoj zajednici. Kroz nastavnu jedinicu ljudsku zajednicu predstaviti kao zajednicu koja omogućuje svim ljudima da žive dobar život u vjerskom smislu, zasnovan na moralnim načelima. Što se tiče razvoja zajednice, može se izvršiti podsjećanje da je prvotno postojala jedna zajednica (10:19), a da je tokom historije nastalo mnogo različitih od kojih su neke i iščezle (7:34).

-     U okviru nastavne jedinice Čovjek graditelj zajednice potrebno je poučiti mlade da grade zajednicu na principima Kur'ana i sunneta, tj. na jedinstvu, pomaganju, oslanjanju, brizi, podršci i sl. Jaka zajednica lakše pomaže u napretku i prosperitetu čovjeka, te je i obaveza pojedinca da doprinosi njenoj jačini i snazi. Ova nastavna jedinica pruža mogućnost govora o odnosu prema pripadnicima drugih vjera, kultura i ideja u okviru zajednice. Poslužiti se Poslanikovim, a.s., primjerom i Medinskom poveljom koju je uredio prilikom uspostavljanja zajednice u Medini.

-     Kroz nastavnu jedinicu Uloga džemata u zajednici objasniti smisao i ulogu džemata za muslimane u okviru jedne zajednice. Džemat predstaviti kao jedan organ u tijelu, koji ukoliko je zdrav doprinosi jačini i razvoju tijela/zajednice. Upoznati mlade o stavu Poslanika, a.s., prema džematu i islamskim dužnostima koje usmjeravaju čovjeka na džemat.

-     Nastavna jedinica Moj doprinos zajednici treba da afirmativno djeluje na mlade za preuzimanje korisne uloge u zajednici kako bi joj što bolje doprinosili, unapređivali je i dostojanstveno predstavljali. Svoju ulogom u zajednici treba da u odjeljenju, školi, mjesnoj zajednici, gradu, prepoznaju prilike i momente u kojima mogu doprinijeti njenom prosperitetu. Kao podsticaj iskoristiti riječi Uzvišenog Allaha i Posalnika, a.s.

-     Projektni timski zadaci: Elementi kur'ansko-hadiske vizije zajednice u današnjem društvu, Uloga našeg odjeljenja u promoviranju školske zajednice, predstaviti doprinos jednog džemata lokalnoj zajednici. Individualni rad: rad o temi "Moja uloga u odjeljenju"..., implementirati jedan mini projekat/zadatak po vlastitom izboru koji će doprinijeti zajednici (neki volonterski rad, humanitarna akcija i sl.).

-     Za ovu tematsku cjelinu predlažemo 4 sata obrade i 2 utvrđivanja.

Evaluacijski parametri

-     Usvojenost elementarnih znanja o zajednici u svjetlu islama, mjestu i ulozi pojedinca u njoj;

-     aktivno učestvovanje učenika u realizaciji nastavnih sadržaja;

-     individualno volontersko angažiranje u okviru vannastavnih aktivnosti te klubova i organizacije iz kulturne gradske (lokalne) ponude;

-     sposobnost analitičko-sintetičkog analiziranja zajednice muslimana i njenoj funkciji u ostvarivanju uspjeha i prosperiteta individue, kao i ulozi pojedinca u okviru zajednice;

-     angažiranost na individualnim, partnerskim i grupnim projektima;

-     nivo usvojenosti znanja o zajednici na temelju Kur’ana i hadisa, odnosu čovjeka prema njoj, džematu i islamski propisima koji ga podržavaju i jačaju;

-     vrednovanje individualnog učešća u razgovoru i debati;

-     zalaganje i doprinos na nastavi;

-     evaluacija efekata spoznaje čovjeka kao društvenog bića, predodređenog na život u zajednici;

-     evaluacija efekata postizanja harmonije u zajednici zanovanoj prema uputama Uzvišenog;

-     zalaganje učenika u jačanju zajednice radi izgradnje identiteta u okvirima vlastite kulture i tradicije, uz poštivanje prava drugog na isti izbor.

Ishodi učenja

-        Kognitivno područjedefinirai opisujepojam zajednice, ummeta, džemata; opisuje i prepoznaje ulogu zajednice, ummeta i džemata za pojedinca, kao i ulogu pojedinca u njima; objašnjava načine jačanja zajednice, ummeta i džemata na osnovu uputa i savjeta Allaha Uzvišenog; povezuje naučeno sa praksom, prepoznaje svoju ulogu u zajednici i džematu i smješta je u funkciju njihovog jačanja, pronalazi najljepše načine uspostavljanja harmonije i razumijevanja u zajednici, otkriva ljepote i blagodati u društvenom životu na principima islama te ih nastoji zadržati.

-        Psihomotoričko područje prilagođava život učenju islama o čovjeku kao društvenom biću, prepoznaje prave vrijednosti zajednice i realizira svoje potrebe uz pomoć njih, djeluje u skladu sa naučenim, odvaja zdravu, jaku zajednicu od one koja to nije, ispravno od pogrešnog, procjenjuje svoju ulogu i ostvaruje je, nezavisno od drugih, te je koristi u ostvarenju vlastitih ciljeva. Prihvata vlastite zadatke i realizira ih radi jačanja zajednice.

-        Afektivno područje učestvuje u realizaciji nastave smislenim pitanjima i odgovorima, slijedi date savjete, raspravlja i primjenjuje naučeno, smisleno objašnjava uzroke i posljedice, proučava zadato (zajednicu, njenu ulogu u životu mladog čovjeka, ummet, njegovu ljepotu, džemat i njegovu ulogu i ulogu pojedinca u društvu prema učenju islama), objašnjava pojam društva, ummeta, džemata (smješta sebe u njihovu zbilju), prihvata savjete od Allaha Uzvišenog i Poslanika, a.s., s ciljem što pozitivnijih posljedica i ishoda, vješto brani svoja uvjerenja i sposobnosti te pozitivno djeluje na druge.

 

8.      POVIJEST ISLAMA

        Institucija hilafeta.

        Susret islama s drugim kulturama.

        Emevije.

        Islam u Španiji i južnoj Italiji.

        Abasije.

Didaktičke naznake

-     U okviru nastavne jedinice Institucija hilafeta produbiti znanje o instituciji hilafeta. Posebnu pažnju posvetiti ulozi ove institucije za ummet, kao i tituli halife. Pomoći mladima da shvate razliku između ostalih vladarskih titula i halife. Radi lakšeg razumijevanja nastavnih jedinica koje slijede, podsjetiti ih kako je nastao hilafet i u kom smjeru se razvijao u vrijeme pravednih halifa.

-     Nastavna jedinica Susret islama s drugim kulturama treba da upozna mlade kako je nastajala islamska umjetnost, na temelju Objave u susretu s drugim kulturama. Razviti im svijest o umjetnosti koja je obilježena pečatom islamske duhovnosti, upoznati ih s hijerarhijom islamske umjetnosti od kaligrafije i milozvučnog učenja na vrhu, preko arhitekture, knjige, pa sve do umjetnosti odijevanja, kućnih predmeta – rukotvorina. Ona treba da ih upozna i s nastankom prvih naučnih centara i njihovim doprinosima razvoju ove umjetnosti. U okviru ove nastavne jedinice naglasiti da islam nije uništavao druge kulture, nego ih samo oplemenjivao islamskim vrijednostima. Naprimjer, u Aja Sofiji u Istanbulu nisu uništene freske, nego su samo prekrečene (jer u islamu slikanje likova nije dopušteno) sredstvom koje ih neće uništiti, što je danas vidljivo i lahko dokazivo. Ona nije srušena nego je samo dobila islamska obilježja – dograđeni su minareti i urađena unutrašnja djelimična rekonstrukcija. Muslimani u povijesti nisu rušitelji, nego graditelji.

-     Cilj nastavne jedinice Emevije je da mlade upozna sa širenjem hilafeta i pojavom dinastija u hilafetu. Iznijeti historijske činjenice o periodu Emevija, njihovom doprinosu hilafetu (političkom, ekonomskom i kulturnom) i znakovima njihovog kraja.

-     Nastavna jedinica Islam u Španiji i južnoj Italiji treba da upoznamlade sa dolaskom islama u Evropu, širenjem hilafeta, njegovom usponu, stagnaciji i padu u Španiji. Istaći neke od uzroka ovakvog kraja hilafeta u Španiji i južnoj Evropi. Upoznati ih i sa najvećim doprinosom islama Evropi.

-     Nastavnom jedinicom Abasije predstaviti dinastiju Abasija i hilafet u vrijeme njihove vladavine, najveći doprinos hilafetu, umjetnosti, nauci, stagnaciju i pad ove dinastije. Učenici treba da prepoznaju uzroke pada ove dinastije i prisutnost tih uzroka u današnjem društvu.

-     Projektni zadaci: timski rad – svaki tim dobija da dodatno istraži svaku od urađenih tema uz vlastiti kritički osvrt. Individualni rad: "Duhovno značenje islamske umjetnosti".

-     Za ovu nastavnu jedinicu predlažemo 8 sati obrade i 4 utvrđivanja.

Evaluacijski parametri

-     Usvojenost elementarnih znanja o nastanku hilafeta, nastanku islamske kulture, Emevijama, Abasijama, islamu u Evropi;

-     aktivno učestvovanje učenika u realizaciji nastavnih sadržaja;

-     individualno volontersko angažiranje u okviru vannastavnih aktivnosti te klubova i organizacije iz kulturne gradske (lokalne) ponude;

-     sposobnost analitičko-sintetičkog analiziranja hilafeta i islamske umjetnosti;

-     angažiranost na individualnim, partnerskim i grupnim projektima;

-     nivo usvojenosti znanja iz historije islama;

-     vrednovanje individualnog učešća u razgovoru i debati;

-     zalaganje i doprinos na nastavi;

-     evaluacija efekata spoznaje uloge institucije hilafeta, vrijednosti islamske kulture u građenju identiteta;

-     evaluacija efekata izgradnje identiteta na vlastitom kulturno-historijskom naslijeđu;

-     zalaganje učenika u neovisnom pravljenju izbora s ciljem izgradnje identiteta u okvirima vlastite kulture i tradicije, uz poštivanje prava drugog na isti izbor.

Ishodi učenja

-        Kognitivno područjedefinirai opisujepojam halife, institucije hilafeta, islamske kulture; opisuje i prepoznaje historijske činjenice o islamu; povezuje naučeno sa praksom, prepoznaje svoje naslijeđe, pronalazi bitne momente u historiji islama koji predstavljaju prekretnicu za muslimane, kao i momente koji su ostavili neizbrisiv trag na historiju čovječanstva.

-        Psihomotoričko područje prilagođava život potrebama ummeta, prepoznaje doprinose islama čovječanstvu, djeluje u skladu sa naučenim, odvaja vlastito naslijeđe od naslijeđa drugih, procjenjuje svoje kulturno-historijsko naslijeđe, te ga koristi u kreiranju identiteta utemeljenog na vlastitim vrijednostima.

-        Afektivno područje učestvuje u realizaciji nastave smislenim pitanjima i odgovorima, slijedi date savjete, raspravlja i primjenjuje naučeno, smisleno objašnjava uzroke i posljedice, proučava zadato, objašnjava pojam halife, hilafeta, islamske kulture (integrira ih u životu), prihvata vlastito naslijeđe s ciljem postizanja zadovoljstva, ponosa i dostojanstva, vješto brani svoja uvjerenja i sposobnosti te pozitivno djeluje na druge.

 

MEĐUPREDMETNA KORELACIJA

Po tematskim cjelinama moguće je ostvariti korelaciju sa sljedećim predmetima:

-     Život i vjera – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice i teme planiranja, motiviranja, uvažavanja razlika, određivanja ciljeva u životu; časove jezika i teme uvažavanja razlika, upoznavanja drugih i drugačijih; časove historije i teme postanka čovjeka, razvoja i napretka ljudske civilizacije, razvoju i vrstama vjerovanja.

-     Čovjek i vjera – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika, umjetnosti, historije, geografije i teme tolerancije, zajedništva, uloge vođe, kulturnih i duhovnih centara, prevlađivanja teškoća, samopouzdanja, sreće slobodne volje.

-     Islam i sloboda – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika, umjetnosti i prirodnih znanosti, historije kroz teme morala, čovječnosti, života, sreće, slobode, volje, pravednosti, milosrđa, časti i čestitosti.

-     Duhovne i materijalne realnosti čovjeka – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika prirodnih i društvenih znanosti i teme čovječnosti, tijela i duše, funkcijama ljudske prirode, ostvarenjima tih funkcija, kršenja pravila, suočavanja sa pogreškama, prihvatanja vlastitih postupaka, izvinjenja, građenja dobrih međuljudskih odnosa.

-     Smisao ibadeta – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika, prirodnih i društvenih znanosti, umjetnosti i teme odgovornosti, dicipline, predanosti, namjere, svjesnosti, samokontrole, ushićenja, zanosa, sreće, zadovoljstva i sl.

-     Porodica u islamu – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika, prirodnih i društvenih znanosti, umjetnosti i teme pripadnosti, empatije, odgovornosti, ponosa, dostojanstva, sigurnosti, podrške, uvažavanja i sl.

-     Muslimanska zajednica – ostvaruje se kroz časove odjeljenske zajednice, jezika, prirodnih i društvenih znanosti, umjetnosti i teme pripadnosti, svjesnosti, podrške, snage, jedinstva, prosperiteta, odgovornosti, jačanja, pomaganja i sl.

-     Povijest islama – ostvaruje se kroz časove jezika, društvenih znanosti, umjetnosti i teme nastanka islamske države, hilafeta, velikih sila iz vremena nastanka islamske države, pravednosti, nastanka islamske kulture i civilizacije.

 

 

LITERATURA

 

-        Abdul-Kadir Isa: Istine o tesavvufu, Tuzla, 1998.

-        Al-Attas, M. Naquib: Islam i sekularizam, Bosančica-print, Sarajevo, 2003.

-        Čelebić, Midhat i Abdulah: Ilmihal, Zenica, 1995.

-        Espozito, Džon: Oksfordska historija islama, Živinice, 2005., str. 153-201.

-        Garody, R. : Živi islam, Sarajevo, 1997.

-        Hadžijahić, Traljić, Šukrić: Islam i muslimani u BiH, Sarajevo, 1977.

-        Hafizović, Rešid: Između tradicije i moderniteta, časopis Znakovi vremena, br. 1/1997, Sarajevo, 1997.

-        Imam el-Gazali: Izbavljenje iz zablude, preveo Hilmo Neimarlija, dva izdanja

-        Imam el-Gazali: Mladiću (ejjuhel-veled) više izdanja

-        Imam el-Gazali: Preporod islamskih nauka - imamo tri različita prijevoda od kojih svaki može poslužiti

-        Imamović, Mustafa: Historija Bošnjaka

-        Kahteran, Nevad: Tradicionalni islam i ideja ihsani intelektualnosti, časopis Znakovi vremena, br. 18/19/2003, Sarajevo, 2003.

-        Kalajić, Dragoš: Rock and roll - idoli, u: Latić, Džemaludin: Svjetske religije II, Sarajevo, 1999., str. 220-224.

-        Kolarić, Juraj, Navijestitelji novog svijeta, u: Novi religiozni pokreti, Zbornik radova, Zagreb, 1997. , str. 269-303.

-        Koprek, Ivan: Religijsko-etička prosudba scientology pokreta, u: Novi religiozni pokreti, Zbornik radova, Zagreb, 1997., str. 163-172.

-        Lakroa, Mišel: New Age: ideologija novog doba, Clio, Beograd, 2001.

-        Manford, Lewis: Mit megalopolisa, u: Latić, Džemaludin: Svjetske religije II, Sarajevo, 1999., str. 225-229.

-        Midhat Čelebić: Suština islama, Sarajevo, 2000.

-        Motehari, M.: Islam i zahtjevi vremena, časopis Znakovi vremena, br. 11/2001, Sarajevo, 2001.

-        Nasr, S. H.: Srce islama, El-Kalem, Sarajevo, 2002.

-        Nasr, S. H.: Tradicionalni islam u modernom svijetu, El-Kalem, Sarajevo, 1991.

-        Nasr, S. H.: Vodič mladom muslimanu, Sarajevo, 1998.

-        Nikić, Mijo: Fenomen novih religioznih pokreta, u: Novi religiozni pokreti, Zbornik radova, Zagreb, 1997., str. 17-407.

-        Qutb, Sejjid: Znakovi na putu, Sarajevo, bez godine izdanja

 

 

* * *

 

PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA

 

Nastavu vjeronauke mogu izvoditi profesori koji su završili:

 

  1. Fakultet islamskih nauka u Sarajevu (pedagoški ili teološki smjer)  
  2. Islamski pedagoški fakultet u Zenici ili Bihaću, odsjek za vjeronauku
  3. Druge fakultete islamskih nauka priznate od Rijaseta Islamske zajednice u BiH, čije su diplome nostrificirane od strane Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i položena pedagoška grupa predmeta na ovom fakultetu, uz prethodno završenu jednu od medresa

 

Posebni uvjeti:

Pismena saglasnost nadležnog ureda muftije (shodno odredbi Člana 4. Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH)

 

 

 

Copyright © 2013 Rijaset Islamske Zajednice u BiH